Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Portparolka Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova izjavila je da Rusija neće učestvovati na drugom mirovnom samitu, koji bi trebalo da bude održan u novembru 2024. godine.
„Predstavnici Rusije nisu učestvovali ni na jednom sastanku u okviru „Bürgenstock procesa“ i neće. Sam proces nema nikakve veze sa nagodbom”, rekla je ona. Zakharova smatra da je cilj novog samita „promovisati apsolutno neodrživu „formulu Zelenskog“ kao alternativnu osnovu za rešavanje sukoba“, dobiti podršku svjetske većine i u njeno ime postaviti Rusiji ultimatum da predati se. Istovremeno je navela da Moskva “ne odustaje od političkog i diplomatskog rješavanja krize” i da je spremna da razgovara o “zaista ozbiljnim prijedlozima koji uzimaju u obzir situaciju “na terenu” i geopolitičke realnosti”.
Prema riječima sekretara za štampu Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, bez Rusije i “uzimajući u obzir njene interese” nemoguće je postići “pravedno i održivo rješenje”. Dakle, izjave Kremlja o spremnosti za pregovore potpuno su u suprotnosti sa stvarnim djelovanjem Ruske Federacije. Pozivajući da “uzmu u obzir situaciju na terenu”, Moskva nastoji da navede Kijev na teritorijalne ustupke, što je apsolutno neprihvatljivo za ukrajinsko društvo. Uostalom, Ukrajina se nikada neće odreći svojih teritorija i građana koji se nađu u privremenoj okupaciji.
Odbijanjem ponude za učešće na mirovnom samitu Moskva praktično pokazuje namjeru da nastavi rat. Podsjetimo, neke zemlje svijeta nisu učestvovale na prvom mirovnom samitu, obrazlažući svoj stav nedolaskom predstavnika Ruske Federacije. Kao da bez Rusije, očigledno, nemoguće je dogovoriti nešto stvarno o pitanju rata i mira u Ukrajini. Stoga je, kako bi otklonio moguće insinuacije da Kijev namjerno ne poziva Moskvu na mirovne samite, predsjednik V. Zelenski je pozivom Rusije na drugi mirovni samit uvjerljivo pokazao da je prioritet Ukrajine pravedan mir, a ne beskrajni rat, koji Kremlj zapravo traži. Istovremeno ukrajinski predsjednik je rekao da su saveznici Kijeva saglasni da je na drugi mirovni samit neophodno pozvati predstavnike ruske strane, koji bi, prema njegovim rečima, trebalo da se upoznaju sa “planom pobjede” koji je on predložio.
Postalo je jasno da napori Moskve da poremeti prvi mirovni samit još u junu 2024. pokazuju da se Rusija plaši konsolidacije međunarodne zajednice oko podrške Ukrajini. Ona ne bi učestvovala na ovom događaju ni da je dobila poziv. Predlažući Formulu mira još u jesen 2022. godine, predsjednik V. Zelenski je pozvao na pridržavanje Povelji UN-a, kako bi se učinilo djelotvornim sve zbog čega su UN stvorene. Inače, svaka tačka Formule mira zasnovana je na principima, ciljevima i normama Povelje UN – na pravima koja garantuje državama, i na rezolucijama Generalne skupštine, koje već podržala većina država. Dakle, put do pravednog mira, koji Kijev vidi, uključuje preduzimanje jasnih koraka koje svi jednako razumiju, a to se sve uključeno i u Formulu mira. To je implementacija Povelje UN-a bez stvaranja novih i nepotrebnih podjela svijeta na blokove ili regionalne grupe. Za to je potrebno pripremiti Drugi samit mira kako bi se okončao rat.
Na osnovu toga, predsjednik Ukrajine je pozvao sve zemlje svijeta da se pridruže Kijevu u ovom procesu. Svi oni koji istinski poštuju Povelju UN. Uostalom, sve zemlje i regioni svijeta su podjednako važni za mir bez izuzetka. Baš kao što bi Povelja UN-a trebala funkcionirati bez izuzetka.
Šef ukrajinske države je tokom svojih govora u Njujorku napomenuo da ovaj rat ne može tako lako da se “smiri”. Ruski agresor se ne može umiriti pričom, neophodne su akcije. Putin je prekršio toliko međunarodnih normi i pravila ne samo da bi se zaustavio. Stoga je, tokom sastanka Vijeća sigurnosti UN-a posvećenog situaciji u Ukrajini, V. Zelenski naglasio da „Rusija može biti samo prisiljena na mir. Prisiljena kao jedini agresor u ovom ratu, jedini prekršilac Povelje UN.” Istovremeno, Kijev smatra da je vojna podrška Ukrajine, kao i davanje dozvole za upotrebu dalekometnog oružja protiv ciljeva na teritoriji Ruske Federacije, jedini način da se Moskva primora da krene putem mira. Međutim, Rusija je odmah reagovala na ovakav stav Ukrajine.
„Vlasti Ukrajine su u fatalnoj zabludi u vezi sa činjenicom da „Rusija može biti samo prisiljena da sklopi mir. Zato što je nemoguće prisiliti Rusiju”, rekao je na brifingu portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je cinično uvjeravao da je Rusija navodno “pristalica mira”, ali uz uslov da obezbjedi temelje svoje bezbjednosti i ispuni postavljene zadatke. Bez postizanja ovih ciljeva postavljenih prije početka rata ,,nemoguće je natjerati Rusiju da učini nešto“, nastavio je Peskov da je pozicija Ukrajine “najdublja grješka” koja će neminovno imati posljedice po nju. Odnosno, čak se i golim okom može vidjeti da je ova izjava prožeta dubokom averzijom prema postizanju mira u Ukrajini na osnovu normi i principa međunarodnog prava, a također predstavlja direktnu prijetnju Kijevu zbog njegovog principijelnog stava zasnovanog na odredbama Povelje UN-a. Čini se da Peskov ne zna da je “prinuda na mir” međunarodnopravni izraz, a ne izraz prijetnji iz dana gangsterskog Peterburga, gdje su bili aktivni Putin, Medvedev i Prigožin.
Tako međunarodna zajednica ponovo u stanju da se uvjeri u agresivne namjere Moskve, koja vidi mogućnost postizanja mira isključivo sa pozicije sile, a ne Povelje UN. Stoga je i izjava predsjednika Finske Aleksandra Stuba da je došlo vrijeme da se Rusija isključi iz svih tijela UN-a, kao zemlje koja je gorljivi kršitelj Povelje ove organizacije i agresor koji predstavlja opasnost za cjelokupno međunarodne zajednice, apsolutno je pravovremeno.