Višegodišnji trgovinski rat između Kine i SAD-a pojačan je u februaru 2025. kada je predsjednik Donald Trump 1. februara uveo carine azijskoj naciji, Kanadi i Meksiku. Od tada su dvije zemlje u haotičnom odnosu, s uzajamnim carinama koje ponekad dosežu troznamenkaste razine.
No, nakon što su se Trump i kineski lider Xi Jinping sastali u Južnoj Koreji prošlog četvrtka kako bi razgovarali o trgovini i drugim pitanjima, Trump je pristao sniziti carine na kinesku robu za 10% u zamjenu za obećanja da će Peking suzbiti protok fentanila u SAD. Efektivna carinska stopa i dalje će iznositi oko 47% za kinesku robu koja ulazi u SAD.
Međutim, kako se Kina snalazi otkako je Trump započeo svoj drugi predsjednički mandat i carine su uvedene širom svijeta? Evo što kažu podaci koje je objavio CNN.
Čak i prije Trumpovog drugog mandata, kineski izvoz u SAD je opadao. To se još više ubrzalo u posljednjih nekoliko mjeseci. U septembru je izvoz u SAD iznosio ukupno 34,3 milijarde dolara, u usporedbi s 47 milijardi dolara u istom mjesecu prošle godine – pad od 27 posto.
No, unatoč ovom strmom padu trgovine sa SAD-om, kineski izvoz ove je godine porastao za 6,1%, a podaci za septembar pokazuju porast od 8,3% u poređenju s prethodnom godinom, budući da je izvoz u druga područja porastao.
Kina ne samo da diverzificira svoj izvoz, već i uvozi više proizvoda iz drugih zemalja dok traži alternative američkoj robi.
Soja, ključna roba i za Kinu i za SAD, bila je veliki dio trgovinskih pregovora.
Iako kineski uvoz američke soje opada posljednjih nekoliko mjeseci, Kina prvi put u godinama nije uvozila soju iz SAD-a u septembru. Umjesto toga, Kina se okrenula Brazilu i Argentini, gdje pošiljke soje u Kinu i dalje rastu. U septembru je argentinska vlada privremeno obustavila porez na izvoz soje, što je potaknulo kinesku vladu da kupi oko 1,2 miliona metričkih tona od te južnoameričke zemlje.
Fjučersi na soju u Chicagu, koji prate globalne cijene soje, porasli su ranije ove sedmice uoči razgovora između Xija i Trumpa. Nakon sastanka dvojice čelnika, Kina je pristala kupiti 12 miliona metričkih tona soje ove sezone i obavezala se kupovati 25 miliona metričkih tona godišnje tokom sljedeće tri godine, rekao je prošlog četvrtka ministar financija Scott Bessent.
U međuvremenu, Kina, treći najveći kupac američke govedine, posljednjih je mjeseci kupovala mnogo manje te robe. Od januara do jula ove godine zemlja je kupila američku govedinu u vrijednosti od 481 milion dolara, što čini 8% američkog izvoza govedine, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. To je pad od 47% u poređenju s istim razdobljem prošle godine, kada su kineske kupovine američke govedine činile 15% ukupnog izvoza govedine
Kao što je slučaj sa sojom, Kina je popunila prazninu povećanjem kupovine iz drugih zemalja, naime Australije i Argentine, nakon što Kina ranije ove godine nije uspjela obnoviti ugovore o govedini sa SAD-om.
Kineski uvoz američke govedine nastavio je padati. Prošli mjesec zemlja je kupila američku govedinu u vrijednosti od 11 miliona dolara, što je pad od 90% u usporedbi s septembrom prošle godine, kada je kupila američku govedinu u vrijednosti od 110 miliona dolara, prema podacima koje je objavila kineska Opća carinska uprava.