U uredima širom američke vojne i obavještajne zajednice posljednjih sedmica vode se tihe rasprave o mogućem smanjenju broja ljudi i objekata koji su raspoređeni na Bliskom istoku ukoliko administracija Donalda Trumpa uspije okončati sukob s Iranom, piše CNN.
Ako dođe do smanjenja američkog prisustva, to bi predstavljalo još jedan zaokret u načinu na koji američki aparat nacionalne sigurnosti tretira regiju koju su uzastopni predsjednici nastojali ostaviti iza sebe.
Nakon napada 11. septembra 2001. godine, Sjedinjene Američke Države višestruko su proširile mrežu stalnih vojnih i obavještajnih objekata kako bi vodile ratove i izvodile napade u šest zemalja – Iraku, Afganistanu, Siriji, Iranu, Jemenu i Libiji.
Međutim, nedavne borbe s Iranom ogolile su ranjivosti američke infrastrukture na Bliskom istoku, budući da su mnogi od tih objekata postali mete ponovljenih iranskih napada. U sukobu je, prema navodima CNN-a, poginulo osamnaest pripadnika Američkih oružanih snaga.
Zvaničnici uključeni u neformalne razgovore unutar vojske i obavještajne zajednice naveli su da pokušavaju predvidjeti šta bi moglo biti prihvatljivo Trumpu, koji nije iznio jasnu strategiju za period nakon rata i koji je ranije svoj politički identitet gradio na smanjenju broja američkih snaga u inostranstvu.
Te se rasprave vode iako se na Bliskom istoku i dalje nalazi oko 50.000 američkih vojnika i veliki broj vojnih sredstava, uključujući dva nosača aviona i više od deset razarača s navođenim projektilima. Oficiri CIA-e koji su ranije ove godine povučeni tokom najintenzivnijeg perioda borbi sada se vraćaju u regiju.
Američka vojska također procjenjuje kako dodatno zaštititi vojnike za koje se očekuje da će ostati u regiji i nakon završetka rata. To uključuje premještanje pojedinih instalacija pod zemlju kako bi bile bolje zaštićene od raketnih i napada dronovima kakve je Iran izvodio tokom višemjesečnog sukoba.
Iako je Pentagon već ranije razmatrao mogućnost premještanja pojedinih baza u regiji pod zemlju, ta ideja dobila je novu hitnost nakon prvih sedmica rata, kada je Iran pokazao koliko su one ranjive na napade dronovima i projektilima.
Vojska je razvila nekoliko mogućih scenarija za promjenu strukture američkih snaga na Bliskom istoku već od naredne godine.
Američka vojska počela je dramatično povećavati svoje prisustvo na Bliskom istoku u godinama prije 11. septembra, održavajući od 1998. godine prisustvo od približno 27.000 aktivnih vojnika širom regije, što je bilo znatno više nego u prethodnim decenijama.
Taj broj nastavio je rasti nakon napada 11. septembra, dok se mreža američkih baza širila kako bi podržala prvo rat u Afganistanu, zatim rat u Iraku, a potom i sve veći broj sukoba na kriznim područjima širom regije.
Dvije godine nakon napada 11. septembra, SAD su tokom invazije na Irak imale procijenjenih 250.000 vojnika na Bliskom istoku. Između 2007. i 2011. godine broj Amerikanaca u regiji varirao je, ali nikada nije pao ispod približno 100.000, prema javno dostupnim procjenama.
Godine 2011. tadašnji predsjednik Barack Obama objavio je da se „plima rata povlači“ u Afganistanu i da će SAD početi povlačiti desetine hiljada vojnika koje je prethodno poslao u tu zemlju kako bi pojačao ratne napore. SAD se iz Afganistana u potpunosti neće povući još jednu deceniju.
Iste godine Obama je povukao borbene trupe iz Iraka u nastojanju da SAD izvuče iz rata koji se široko smatrao neuspjehom. Međutim, bio je primoran da ih vrati nakon što je vakuum američke moći, prema ocjenama mnogih, doprinio usponu ISIL-a.
Iako je ukupan broj američkih vojnika na Bliskom istoku pao u godinama nakon 2011, i dalje se kretao između 30.000 i 60.000.