Bez obzira na eventualni uspjeh najnovije inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini, Evropa se boji da bi mirovni sporazum, ukoliko bude postignut, mogao proći bez adekvatnog kažnjavanja ili slabljenja Rusija, kako su to željeli evropski čelnici. Time bi bezbjednost kontinenta mogla biti dovedena u ozbiljnu opasnost.
Evropa bi možda bila primorana prihvatiti rastuću ekonomsku bliskost između Washingtona – njenog tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu – i Moskve, koju mnoge evropske vlade, pa i sam NATO, smatraju najvećom prijetnjom evropskoj bezbjednosti.
Iako su Ukrajinci i brojni Evropljani uspjeli odbiti dijelove američkog plana od 28 tačaka koji je ocijenjen kao izrazito prorusk i riskantan, svaki potencijalni sporazum i dalje može nositi velike opasnosti po čitav kontinent.
Struktura pregovora pokazuje da je sposobnost Evrope da značajno utječe na ishod ograničena. Evropljani često nemaju direktnu ulogu u pregovorima – pratili su ih uglavnom izdaleka, što dodatno pojačava sumnje u to da će novi pakt zaštititi interese kontinenta.
Predstavnici evropskih institucija upozoravaju da bi opuštanje prema Moskvi moglo rezultirati ugrožavanjem ukrajinskog teritorijalnog integriteta, a posljedično i stabilnosti u čitavom regionu. Postoji bojazan da bi Rusija mogla zadržati kontrolu nad teritorijama koje je nelegalno okupirala – i to bez obzira na formalne promjene granica.
Također, strahovanja su velika da, ukoliko se Rusija ekonomski i politički reabilituje bez posljedica za agresiju, dobiće sredstva potrebna da obnovi svoju vojnu moć, što bi ponovo ugrozilo mir i sigurnost u Evropi.
Prekid ruske izolacije, pa i samo ublažavanje sankcija – u kombinaciji s mogućom vojnom i ekonomskom reintegracijom Rusije – mogao bi dati Moskvi značajnu moć i signal da ratovanje može proći bez ozbiljnih posljedica. To je scenarij kojeg se Evropljani pribojavaju.