Armensko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da “ostaje spremno za suradnju” s Francuskom, Rusijom i SAD-om o prekidu šestodnevnih borbi sa Azerbejdžanom, javlja BBC.
Žrtve su sve brojnije na južnom Kavkazu, a obje strane međusobno se optužuju za pokretanje smrtonosnih napada.
Sukob oko spornog teritorija Nagorno-Karabaha izbio je u nedjelju. Enklava je službeno dio Azerbejdžana, ali njome upravljaju etnički Armenci.
Dvije bivše sovjetske republike zaratile su se oko teritorija između 1988. i 1994. godine, na kraju proglasivši prekid vatre, i nikada nisu postigle nagodbu oko spora.
Francuska, Rusija i SAD, koje predsjedavaju medijacijskom skupinom OESS-a u Minsku, zatražile su prekid vatre, ali Azerbejdžan do sada nije dao pozitivan odgovor na predložene razgovore.
U posljednjim borbama azerbajdžanske su snage rekle da su postigle daljnji napredak, ali optužile su Armeniju za napade na četiri sela, uzrokujući civilne žrtve.
Armenija kaže da je oborila sedam bespilotnih letjelica koje su letjele u blizini glavnog grada Jerevana, ali Azerbejdžan je tu tvrdnju odbacio.
Postoji li nada u prekid vatre?
U zajedničkoj izjavi u četvrtak, predsjednici Francuske, Rusije i SAD-a pozvali su na “trenutni prekid neprijateljstava između relevantnih vojnih snaga”.
Armensko ministarstvo vanjskih poslova reagovalo je u petak, rekavši kako je spremno uspostaviti suradnju s trojkom Minske skupine OESS-a “kako bi ponovno uspostavili režim prekida vatre temeljen na sporazumima iz 1994.-1995.”
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev do sada je odbacio razgovore, a njegov glavni saveznik, Turska i njen lider su izjavili da trajni prekid vatre ovisi o “povlačenju Armenaca sa svih dijelova azerbejdžanskog teritorija”.