Lideri zemalja članica Evropske unije će se okupiti u četvrtak i petak u Briselu na formalnom sastanku Evropskog vijeća, da bi potvrdili izbor čelnika četiri ključne institucije Evropske unije.
Rasprava je prije toga bila vođena na neformalnoj večeri i stvari su manje-više bile jasne, ali konačnog dogovora nije bilo. Međutim, u utorak su glavni pregovarači triju političkih grupa postigli dogovor da Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) bude nominirana za predsjednicu Evropske komisije, Antonio Kosta (Costa) za predsjednika Evropskog vijeća i Kaja Kalas (Kallas) za visoku predstavnicu za vanjsku politiku. Taj dogovor su postigli šestorica lidera zemalja EU koji su pregovarali u ime EPP-a, socijalista i liberala. U ime EPP-a su pregovarači bili poljski premijer Donald Tusk i njegov grčki kolega Kjriakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis), u ime socijalista njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i španski premijer Pedro Sančez (Sanchez), a u ime liberala francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i nizozemski premijer Mark Rute (Rutte). Sada preostaje da taj dogovor samo potvrde lideri na formalnom samitu u četvrtak u Briselu, prenosi Avaz.
Prema ovom dogovoru će Evropska pučka stranka kao najveći pobjednik evropskih izbora dobiti mjesto šefa Evropske komisije, na kojem bi za još jedan petogodišnji mandat trebala ostati Ursula fon der Lajen. Ona sada nije upitna jer ima podršku EPP-a, podržava je i njemački kancelar Olaf Šolc, protiv nije ni francuski predsjednik Emanuel Makron, a mogući su protivnici, poput Mađarske, svjesni da je ne mogu rušiti.
Logičan izbor za predsjednika Evropskog vijeća, koji će na toj funkciji zamijeniti Šarla Mišela (Charles Michel), neko je iz redova socijalista. Favorit za to je i dalje bivši premijer Portugala Antonio Kosta. Osim što dobro kotira među liderima EU, u prilog mu ide i to što govori i francuski, što je važno Parizu. Jedini problem za Kostu je što se spominje u istragama za zloupotrebu dužnosti, iako protiv njega nema optužnice. Socijalisti i nemaju velik izbor za tu vodeću funkciju.
Funkcija visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost, koja je izuzetno vidljiva i ugledna, ali ne i toliko utjecajna, trebala bi pripasti liberalima. Kako je potrebno zadovoljiti neku ravnotežu juga, zapada i istoka, potom i triju glavnih političkih skupina, u priču se najbolje uklapa premijerka Estonije Kaja Kalas.
Evropskim pučanima bi trebalo pripasti i mjesto predsjednika Evropskog parlamenta, i to na pola mandata, dakle dvije i po godine. Na toj funkciji bi trebala ostati sadašnja predsjednica Roberta Metsola da bi je nakon dvije godine zamijenio neko iz redova socijalista. Ovakav dogovor se dogodio i u prethodnim mandatima Evropskog parlamenta, kada su se dvije najveće stranke dogovorile, a to su podržali i liberali, čime je stvorena dovoljna većina, a i druge su se stranke s time pomirile jer su dobivale mjesta potpredsjednika, parlamentarnih izvjestitelja te šefova odbora, pododbora i delegacija i svako je bio zadovoljan.
Evropska pučka stranka je zatražila da se nakon dvije i po godine mandata predsjednika Evropskog vijeća ponovo raspravlja o toj poziciji. Taj mandat ionako traje dvije i po godine, ali je praksa da jedna osoba dobije i drugi mandat. EPP za taj prijedlog ima dva argumenta. Prvi je da je veliki pobjednik izbora, a socijalisti su doživjeli blagi pad, dok su liberali doživjeli potop, pa čak izgubili i treće mjesto po broju zastupnika. Liberale je, čiji je ključni lider francuski predsjednik Emanuel Makron, pretekla skupina konzervativaca ECR koju vodi italijanska premijerka Đorđija Meloni (Giorgia). Drugi argument je očekivanje da će na sljedećim izborima u Njemačkoj na vlast doći CDU, dakle član EPP-a, a desni centar bi na vlast mogao doći i u Španiji. Tako bi se dominacija EPP-a povećala i u Evropskom vijeću. Zato smatraju da nije pošteno da sa socijalistima podijele mandat šefa Evropskog parlamenta i na pet im godina ostave mjesto šefa Evropskog vijeća.