Iako još nemaju sve odgovore, uključujući i to u kojem je trenutku prešao na nas sa životinja, najnovija analiza definitivno je potvrdila da se ne radi o virusu koji je namjerno stvoren u laboratoriju. No, ova studija je također ponudila neke zanimljive uvide o mogućem porijeklu novog soja koronavirusa.
Godinama bio među ljudima?
Studija otvara neke zanimljive mogućnosti u vezi s porijetlom novog koronavirusa. Jedan od scenarija sugeriše da je virus možda već neko vrijeme neškodljivo kružio ljudskom populacijom prije nego što je mutirao i postao opasan za ljude te uzrokovao pandemiju.
“Moguće je da je prvobitna verzija virusa SARS-CoV-2 prešla na ljude stičući tokom vremena i tokom neotkrivenih prijenosa s čovjeka na čovjeka nove genomske osobine”, piše u studiji tima iz SAD-a, Velike Britanije i Australije.
Stručnjaci su analizirali genske podatke dostupne iz SARS-CoV-2 i drugih sličnih koronavirusa i utvrdili da se neki dijelovi proteina virusa SARS-CoV-2 toliko efikasno vežu za ljudske stanice da su mogli nastati jedino prirodnim putem, a ne u laboratoriju.
S obzirom na to da nije nastao u laboratoriju, znanstvenici su istražili druge dvije održive hipoteze koje mogu objasniti njegov nastanak: a) virus je prošao prirodnu selekciju kod životinja, a zatim prešao na čovjeka i b) virus je prešao sa životinje na čovjeka, no prvo je bio bezopasan, a zatim je kod ljudi prošao kroz prirodnu selekciju; odnosno promjenu genoma.
“Drugi scenarij je da je novi soj koronavirusa prešao sa životinja na ljude prije nego što je postao opasan”, objasnio je direktor Nacionalnog instituta za zdravlje Francis Collins.
“Nakon toga je, kao rezultat postupnih evolucijskih promjena tokom godina ili možda desetljeća, virus postao sposoban širiti se s čovjeka na čovjeka i uzrokovati ozbiljnu bolest, često opasnu po život”, dodao je.
Stručnjaci još uvijek ne znaju koja je od dvije hipoteze tačna i trebat će neko vrijeme te dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo kako je nastao ovaj virus i kada je postao opasan. U međuvremenu, znamo da nije nastao u laboratoriju i da su neke od najučinkovitijih metoda zaštite redovito pranje ruku i izbjegavanje kontakata s drugim ljudima.
Studija naziva The proximal origin of SARS-CoV-2 objavljena je u časopisu Nature Medicine.