Kada je dobro isplaniran, doručak pruža obilje važnih nutrijenata, poput proteina, zdravih masti i kalcija, objašnjava Cordialis Msora-Kasago, nutricionist i član Akademije za prehranu i dijetu.
Ipak, popularni režimi za poboljšanje zdravlja i gubitak kilograma temelje se na izostavljanju doručka kao obroka. Neurolog s Nacionalnog instituta za starenje, Mark Mattson objašnjava kako većina ljudi koji žele izgubiti kilograme nastoje izdržati 16 sati bez unošenja kalorija, a “najlakši je način to postići ako se prestane s jelom nakon 8 sati navečer, preskoči doručak i prvi obrok uzme tek u podne sljedećeg dana”.
Mattson, koji je posljednjih 30 godina svih 2000 kalorija, koje dnevno unese, konzumirao u razdoblju između 3 sata poslije podne i 8 sati navečer, kaže da “kada se tijelo prilagodi na preskakanje doručka, prestaju i negativni učinci ove navike”.
Znanost u pozadini doručka
Debatu o doručku kompliciraju skorašnja istraživanja u kojima je uzimanje doručka u konfliktu s nastojanjima da se izgube kilogrami. BMJ izvještaj, u kojem je analizirano 13 novijih studija, pokazuje da im je zajedničko gledište da “uzimanje doručka nije dobra strategija za gubitak kilograma”, navodi CNN.
“Ako je namjera bila da se iznova pokrene debata o korisnosti doručka, ovom BMJ studijom to se nije moglo postići. Rezultati ovih istraživanja u kontrastu su s drugim provedenim istraživanjima koja sugeriraju da kada se obroci rasporede tako da se pojede obilan doručak uz laganu večeru postoje mnogo bolje šanse da se izgube kilogrami, a ujedno se smanjuju rizici od pojave dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti”, kaže Tamara Duker Freuman, njujorška nutricionistica.
Razlog tome je što je unos većeg broja kalorija ranije tijekom dana u puno većoj mjeri usklađen s našim bioritmom koji utječe na metabolizam i smanjuje rizik od ponovnog dobivanja viška kilograma,u usporedbi s navikom da se više kalorija unosi kasnije tijekom dana. Bioritmom se također može objasniti pojava da preskakanje doručka povećava rizik od povećanja tjelesne mase, čak i kada se usporede oni koji konzumiraju približno jednake količine kalorija tijekom dana.
Jedna skorašnja studija, koja se bavila istraživanjem razlika u termogenezi, procesu potrošnje kalorija u postupku probave i raspoređivanja hrane u organizmu uzrokovanoj načinom prehrane, potvrdila je značaj doručka. Naime, sudionici studije koji su konzumirali veće doručke, a manje večere u odnosu na one koji su konzumirali obrnuto, pri čemu su i jedni i drugi unosili isti broj kalorija, imali su 2,5 puta veću potrošnju, odnosno sagorijevanje kalorija, a uz to stabilniju razinu šećera u krvi i inzulina.
Analiza objavljena u časopisu Clinical Nutrition iznijela je zaključak da redoviti doručak održava kardiovaskularno zdravlje i smanjuje sve uzročnike smrtnosti, dok preskakanje doručka povećava rizike od kardiovaskularnih oboljenja i smrti.
Kako gladovati, a ipak uzimati doručak?