U intervjuu koji je emitirao javni servis BHT 1 Komšić je kazao kako je važno shvatiti da Ustavni sud BiH ne može tumačiti jasne odredbe ustava nego je on u presudi po žalbi Bože Ljubića samo utvrdio kako je državni izborni zakon u određenim člancima u koliziji s ustavom Federacije BiH.
Riječ je o odredbi iz izbornog zakona koju je Ustavni sud stavio izvan snage a glasila je kako se iz svakog kantona bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH, javlja agencija Hina.
Kaže da su netačne tvrdnje da je konstitutivnost naroda iznad svih drugih načela
U interpretacijama o tome što ta presuda znači propustilo se opaziti kako je ustav Federacije BiH propisao da se takav zastupnik delegira ako je neposredno izabran u županijsku skupštinu i to je, tvrdi Komšić, sve na što se sudski pravorijek odnosi.
Tvrdnje kako iz presude proistječe da je konstitutivnost naroda iznad svih drugih načela u BiH, na čemu inzistiraju iz HDZ-a, su netočne a takvo načelo nije nigdje spomenuto u ustavu, Komšićevo je tumačenje.
Odlučno je opovrgnuo kako presuda u slučaju “Ljubić” može imati bilo kakve veze s načinom biranja članova Predsjedništva BiH pa tako ne može biti ni temelj nijekanja njegova izbornog legitimiteta.
Na pitanje kako će u sadašnjoj situaciji štititi hrvatske nacionalne interese kada je izvjesno da ne može očekivati da će hrvatski zastupnici u federalnom Domu naroda s njim surađivati, Komšić je odgovorio kako će reagirati svaki put kada ocijeni da su ti interesi ugroženi.
“Ako mislim da je nešto štetno po hrvatski nacionalni interes a to ne podrži klub Hrvata (u federalnom Domu naroda) onda oni imaju problem kako to objasniti”, kazao je Komšić.
Poručio je kako se ne želi iscrpljivati u svađama s bilo kim i da svoj mandat u Predsjedništvu BiH kani koristiti samo kako bi radio korisne stvari koje su u skladu sa zakonom. Iznio je i svoje viđenje stanja u regiji odnosno prijetnji kojima je izložena. Tvrdi kako opasnost u kontinuitetu predstavljaju tri velikodržavna projekta – velikoalbanski, velikosrpski i velikohrvatski.
“Oni su nekad slabiji, nekada jači no oni su tu i ne treba se praviti lud. Te priče nisu završene i ovisi o tome ko je na vlasti no riječ je o političkom i društvenom procesu u regiji Balkana”, zaključio je Komšić.