Nova kometa je na nebu. Približava se i kako prolaze tmurni dani u svijetu okovanom epidemijom, kometa će biti sve vidljivija, tako da će se krajem maja vjerovatno vidjeti golim okom i kod nas.
Međutim, moglo bi se desiti i da gošća iz dubokih prostranstava postane dnevna kometa, vidljiva na nebu i tokom obdanice. Kometa C/2019 Y4, nazvana i ATLAS, po sistemu teleskopa koji ju je otkrio, prvi put je snimljena uoči novogodišnjih praznika.
Dok se svijet bezbrižno spremo za doček 2020. godine, na drugom kraju planete, na pustom i hladnom, četiri hiljade metara visokom vrhu vulkana Mauna Loa, na Havajima, automatizovani teleskop pregledao je noćno nebo u potrazi za opasnim malim tijelima koja bi mogla da pogode i ugroze Zemlju.
Relativno mali, reflektujući teleskop sa ogledalom prečnika pola metra i vrlo jakom CCD kamerom od 110 megapiksela, zajedno sa teleskopom na susjednom havajskom vulkanu i još nekoliko širom svijeta, dio je NASA projekta koji predstavlja posljednju liniju u otkrivanju neočekivanih asteroida, nazvanu “Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System” i poznatu po akronimu ATLAS. Sistem je sposoban da uoči izuzetno blijde objekte, magnitude 20, što je, uslovno govoreći, uporedivo sa vidljivošću šibice u Beogradu koja je upaljena čak negdje na Islandu, a pored svoje osnovne namjene, ATLAS se pokazuje i kao uspješan lovac na komete.
Astronom Lari Deneau je na ATLAS snimku zapazio kometu koja je u tom trenutku imala izuzetno mali rep, o čemu je 11. januara izvijestio Minor Planet Center. Potonji pregled snimaka, zabeleženih u međuvremenu na CCD telskopima u Japanu, Italiji, Španiji i SAD potvrdio je dolazak nove komete, ali i da joj, kako dani prolaze, rep postaje sve duži i duži. Kometa je ubrzo dobila zvanično ime C/2019 Y4 (ATLAS), proračunala se njena orbita i pokazalo se da je, bar otkako postoji pisana riječ, nismo ugledali jer joj je bilo potrebno čak 4400 godina da obiđe oko Sunca.
Kada je 23. januara Vuhan stavljen u karantin, a sa dolaskom februara, zaraza se proširila svim kontinentima i dobila ime Covid-19, kometa je dostigla magnitudu od 17, prema analizi koju je objavio PhysOrg. Kada je krajem marta, zaraza počela da odnosi hiljade žrtava dnevno u Evropi i SAD, a jedna trećina svetske populacije stavljena u karantin, kometa ATLAS je dostigla magnitudu 8, što, kako objašnjavaju astronomi, znači da joj se sjaj uvećao čak 4000 puta.
Trenutno je još uvijek vidljiva samo teleskopom. Fotografija komete je nastala 14. marta upravo pomoću teleskopa i kao i mnoge druge, otkriva njenu karakterističnu zeleno-žutu boju. Kometu ovih dana sa uzbuđenjem posmatraju i snimaju stotine astronoma širom svijeta, od kojih neki to čine doslovno iz karantina, a sve više raste uvjerenje da će ATLAS biti glavni događaj na nebu u 2020. godini. Kako navodi portal EarthSky, kad se još bude približila Suncu i led se bude dalje otapao, kometa bi mogla imati spektakularno dug rep.
Kako piše časopis Astronomy, kometa će do kraja sljedećeg meseca, u majskim predvečerjima, biti vidljiva golim okom. Mada je bilo kakav spektakl sa kometama nezahvalno prognozirati, ovaj list navodi da bi ATLAS mogla biti – danju vidljiva kometa. Prema podacima NASA JPL laboratorije, kometa je trenutno od Zemlje udaljena jednu astronomsku jedinicu. I dok ova zaleđena gromada putuje ka zvijezdi, za nekoliko dana će presjeći orbitu Marsa. U tačku najbližu Zemlji će stići 23. maja, da bi Suncu, u tačku koja se naziva perihel, najbliže prišla 31. maja, kada će biti jasno vidljiva.
Komete su, tokom istorije, vrlo često podsticale sujeverni strah i bile povezivane sa istovremenim događajima na Zemlji – sa izbijanjem ratova, gladi i prirodnih katastrofa, ali i opakih zaraza. (Naukakrozprice.rs)