To pokazuju i posljednji podaci Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji kojom se mjeri materijalno bogatstvo domaćinstava, a prema kojima je Hrvatska tek na 62 posto prosjeka EU-a – gora je jedino Bugarska koja je na 54 posto – dok je Mađarska na istoj razini kao i Hrvatska. Rumunija 2015. bila gora od Hrvatske, danas je ispred. Osim što je Hrvatska pri dnu liste zemalja po stvarnoj individualnoj potrošnji, primjećuje se i relativna stagnacija, pa je tako 2015. bila na 59 posto prosjeka EU-a, godinu kasnije na 61 posto, a 2017. godine na 62 posto.
Za usporedbu, Rumunija je 2015. bila gora od Hrvatske – na 58 posto prosjeka EU-a, da bi godinu kasnije porasla na 65 posto, a 2017. na 68 posto. Slovenija se nalazi na 77 posto prosjeka. Daleko je odmakla i Češka koja je na 82 posto prosjeka EU-a po stvarnoj individualnoj potrošnji te je prestigla i neke stare članice poput Grčke koja je na 76 posto. Od bivših komunističkih zemalja najdalje je odmakla Litva koja je na 88 posto prosjeka EU-a.
Najbogatiji Luksemburg
Iznad prosjeka EU-a nalazi se grupa zemalja koju predvodi Luksemburg koji je prema stvarnoj individualnoj potrošnji na 132 posto prosjeka EU-a, a slijede Njemačka (122 posto), Austrija (117 posto), Danska (114 posto)…
Zemlje izvan Unije
Eurostat prati i neke zemlje koje su izvan EU-a pa se tako na grafikonima može vidjeti da je i Turska iznad Hrvatske, gdje je stvarna individualna potrošnja na 68 posto prosjeka EU-a. Crna Gora je vrlo blizu te se nalazi na 56 posto prosjeka, dok je Srbija na 45 posto prosjeka EU-a.