Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH izglasao je zaključak o zabrani gradnje malih hidroelektrana i reviziji svih do sada izdatih dozvola za male hidroelektrane. To predstavlja izuzetno važan u krupan korak u dugogodišnjoj borbi za zaštitu rijeka u našoj državi koje su uništavane ovom vrstom gradnje.
“Glavna uloga u ovoj priči ne pripada vlastima. Zabrana se nikad ne bi desila da širom Bosne i Hercegovine, od Une do Bune, Doljanke, Neretvice, od Vrbasa do Željeznice i Kruščice, od Sane do Bjelave, Rzava i Kaljine – čuvari rijeka nisu svojim tijelima štitili rijeke, izloženi batinašima, policiji, prijetnjama, nevremenu. Oni i samo oni su istinski spasioci naših rijeka”, poručuju iz udruženja Eko akcija.
Federalnoj Vladi je dat rok od tri mjeseca da izradi prijedlog potrebnih promjena zakona da bi se zabrana sprovela u praksi.
“Iskustvo iz 2017. godine nas uči da s velikom dozom opreza pristupimo ovom potezu najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH. Na tada održanoj tematskoj sjednici o zraku Parlament FBiH je od Federalnog ministarstva okoliša i turizma odlučno zatražio poduzimanje niza konkretnih poteza. Do dana današnjeg Ministarstvo ništa od toga nije uradilo, a zrak u gradovima Federacije je iz godine u godinu sve zagađeniji”, navodi se u reakciji Eko akcije.
Mnoge je iznenadilo što je ovaj zaključak predložila vladajuća SDA.
U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno preko stotinu malih hidroelektrana, a veliki broj njih je, preko 300, u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje što znači da u Bosni Hercegovini neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane.
Oprez nalaže i to što je ovo izborna godina. Stranke, opozicione i vladajuće su u strahu za svoje pozicije u opštinama koje su se pobunile zbog nasilja nad rijekama, svjesni da su i mnogi njihovi vijećnici i drugi zvaničnici igrali ulogu u uništavanju ovog najdragocjenijeg prirodnog blaga.
“Da se ovaj potez ne bi pokazao tek predizbornim manevrom, naša borba se nastavlja na svim frontovima. Rijeke ćemo čuvati kao i do sada, a istovremeno pratiti svaki korak nadležnih ministarstava, vlade i parlamenta. Tri mjeseca ističu 23. septembra. Borba za rijeke se mora nastaviti i u Republici Sprskoj gdje imamo tek neke naznake da se opštinske vlasti počinju distancirati od energetskih projekata. U svemu ovome ulogu igra i Evropska komisija kao i Energetska zajednica – tražit ćemo i od njih da preuzmu odgovornost za to što su svojim ciljevima energetske tranzicije te marginalizacijom zaštite okoliša u pregovorima s BiH, namjerno ili ne, doprinijeli stvaranju okvira za uništavanje rijeka, što su naši politički i biznis-klanovi zdušno prigrlili”, navodi se u saopćenju.
Napominju i da neki od projekata MHE pripadaju i kompanijama iz Evropske unije.