Osovina Berlin-Pariz je ozbiljno podstakla Beograd i Prištinu na obnovu dijaloga “malim koracima ka normalizaciji odnosa”, uz sprovođenje takođe ranije dogovorenog, kako što je Briselski sporazum, ali kosovski Albanci ništa temeljito neće prihvatiti prije američkih izbora i bez pristanka i podrške Vašingtona.
To su agenciji Beta prijeneli upućeni evropski diplomatski izvori u Briselu, napomenuvši da “uostalom svi čekaju na ishod novembarskih predsjedničkih izbora u Americi”.
Mediji u EU uzdržano gledaju na izglede za uspjeh obnove Dijaloga pod palicom Francuske i Njemačke, pa tako francuski list Mond piše da je “ključni argument Evropljana jednostavan – normalizacija odnosa Beograda i Prištine je preduslov za svaki napredak na putu ka EU”.
“Uzajamno priznavanje može uslijediti tek na kraju tog puta, sačinjenog od malih koraka, koji uključuju trgovinu, sudbinu nestalih tokom ratnih sukoba i poštovanje pravoslavne baštine na Kosovu”, navodi Mond, pozivajući se na izvore Jelisejske palate, predsedništva Francuske.
Njemački portal Dojče vele u osvrtu na video samit čelnika Njemačke, Francuske, EU i Beograda i Kosova primjećuje da “niko ne može očekivati neki skori zaokret, ali prvi politički rezultat je očigledan” kad je riječ o nastavku pregovora.
“Prvi istinski napredak bi bila potpuna primjena Briselskog sporazuma iz 2013. i 2015”, stavlja do znanja Dojče vele.
Evropske diplomate su mišljenja da zasad teško može nešto bitnije da se promeni kad je riječ o Zapadnom Balkanu, mada svi u EU žele da se Unija postepeno otvori prema regionu.
Zato se čeka da na jesen bude stavljena na snagu “nova metodologija” pregovora o članstvu i zamašni paket finansijske pomoći i investicija naročito za povezivanje infrastruktua u regionu i sa EU.
Među nekim vladama, političkim krugovima i stanovništvu Unije i dalje postoji ne mala podozrivost oko svrsishodnosti otvaranja EU za nove članice sa Zapadnog Balkana, pa bi sređivanje odnosa Beograda i Prištine doprinijelo da se te ograde umanje, kazali su ovi izvori.
Pitanje odgovornog i politički jakog sagovornika u Prištini koji bi bio u stanju da jamči za dogovore je takođe bitna stavka za napredak Dijaloga, ali, kako je ocijenjeno, tek treba vidjeti ko će to biti ako konačno s političke pozornice odu oni koji su dosad držali poluge vlasti, a koje je optužio specijalni sud u Hagu.
Mond napominje da “članice EU jesu podijeljene oko statusa Kosova, jer pet njih odbijaju da priznaju nezavisnost Kosova”, ali, dodaje, u Jelisejskoj palati kažu da su Evropljani dopustili da se Zapadni Balkan okrene uplivu Kine, Rusije i Turske.
“Otud za Pariz rješenje zamrznutog sukoba između Srbije i Kosova nije samo obična lokalna stvar, već ispit ubjedljivosti i snage EU u času kad Unija dela na tome da osnaži svoje bezbjednosne interese”, dodaje pariski dnevnik.
“A to mora početi u najbližem susjedstvu EU, pa u okruženju predsjednika (Emanuela) Makrona kao suprotan loš primjer navode privatizaciju grčke luke Pirej, koja je prešla u kineske ruke 2016 “.
Njemačka novinska agenija DPA javlja da će u podsticanje Dijaloga Beograd-Priština”(njemačka kancelarka Angela) Merkel i Makron ostati tijesno uključeni”, kako su stavili do znanja izvori vlada u Berlinu i Parizu.
Ovi izvori ističu, kaže DPA, da su “Berlin i Pariz predani postupku korak po korak i priznaju da je glavna teškoća da se konačno dođe do obavezujućeg sporazuma”.
Njemačka agencija prenosi mišljenje da bi “prvi istinski napredak bilo potpuno sprovođenje Briselskih sporazuma iz 2013.i 2015, a svaki sporazum u regionu ima povoljne posljedice”.
“Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je preko izbora izašao ojačan, mada ga je oslabila policijska brutalnost prema građanima ovih dana”, dodaje DPA i kaže da “EU nema drugog partnera kome bi se okrenula, što je činjenica koje su Berlin, Pariz i Brisel vrlo svjesni, a što nije izmaklo ni Vučićevoj pažnji”.