Slovenski premijer Janez Janša je osudio i nazvao “ljevičarskom sramotom” vandalizam nepoznatih počinitelja u Klagenfurtu koji su u noći na nedjelju spomenik “koruškom jedinstvu” premazali zelenom bojom i na slovenskom napisali “smrt fašizmu” uz nacrtane simbole srpa i čekića.
U objavi na Twitteru Janša je napisao da se radi o “ljevičarskoj sramoti koja šteti isključivo slovenskoj manjini u Austriji”, ali i “ugledu Slovenije u svijetu”.
Referirajući se na domaću političku scenu, Janša je napisao da takve sramotne akcije “posredno potiče” i slovensko državno odvjetništvo koje tijekom prosvjeda protiv njegove vlade nije pokrenulo kaznene postupke protiv demonstranata koji su nosili transparente “Smrt janšizmu – sloboda narodu”.
Time je državno odvjetništvo, po Janšinim riječima, “u praksi podržalo ideološki obojene prijetnje smrću” tijekom prosvjeda protiv vlade koji se održavaju svakoga petka na večer.
Incident se dogodio dan nakon susreta predsjednika Austrije i Slovenije
Spomenik koruškom jedinstvu u Klagenfurtu, glavnom gradu savezne pokrajine Koruške (Kaernten), u kojoj živi i slovenska manjina, podsjeća na referendum iz 1920. godine, na kojemu su stanovnici te pokrajine odlučivali hoće li ostati u Austriji ili se priključiti tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te se velikom većinom odlučili za Austriju.
Incident u Klagenfurtu dogodio se dan nakon što su ondje predsjednici obiju država, Borut Pahor i Alexander van den Bellen, prisjećajući se obljetnice u kojemu je velik broj etičkih Slovenaca ostao izvan svoje matice, naglasili prijateljstvo i dobrosusjedstvo dviju država i dvaju naroda, a okruglu obljetnicu nazvali prilikom da se pokaže da je došlo do povijesnog pomirenja, pri čemu se austrijski predsjednik izrijekom ispričao za nepravde prema slovenskoj manjini, u vrijeme kad su joj bila uskraćivana njena prava zajamčena austrijskim ustavom.
U svojoj izjavi o sinoćnjem događaju u Klagenfurtu austrijski je predsjednik Van der Bellen to osudio kao vandalizam te napisao da je savezna pokrajina Koruška na “putu pomirenja”, da se u tome zadnjih godina mnogo zajedno postiglo i kako se nada da će se tim putem i nastaviti.