Za razliku od prijašnjih administracija, koje su uglavnom bezrezervno podržavale globalizacijske procese u suvremenom svijetu, Trumpova je administracija promijenila pravila igre i globalizaciju počela prilagođavati ponajprije američkim interesima. Taj je potez u potpunosti u skladu s najavama koje je Trump davao u prethodnoj izbornoj kampanji 2016. godine, a koje se mogu objediniti u sloganu “America first”.
Trump je povukao niz kontroverznih poteza
Tako je, nakon preuzimanja kormila najmoćnije zemlje svijeta, Trump povukao niz kontroverznih poteza koje je svijet gledao s čuđenjem. Od početka mu je na udaru bila Kina, a potom je oštricu okrenuo i prema susjedima – Kanadi i Meksiku, s kojima je SAD još od 1994. godine bio povezan u Sjevernoameričku zonu slobodne trgovine (NAFTA). Obrušio se i na EU, dok je u odnosima s Iranom, jednim od najvećih izvoznika nafte u svijetu, došao na sam rub rata. Prijetio je i izlaskom SAD-a iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Da će nova, Trumpova administracija u Washingtonu drukčije od svojih prethodnika gledati na liberalizaciju trgovine pokazala je njegova odluka iz 2017. godine da se SAD povuče iz Transpacifičkog partnerstva, trgovinskog sporazuma 12 pacifičkih zemalja. Taj je ugovor bio jedan od značajnijih trgovinskih sporazuma administracije njegova prethodnika Baracka Obame. No, po Trumpovoj ocjeni, sporazum je bio štetan za američko gospodarstvo i interese SAD-a u pacifičkoj regiji pa je Washington upalio crveno svjetlo sporazumu.
Očuvao je sjevernoameričku zonu slobodne trgovine, ali po ukusu SAD-a
No, puno je veću pozornost svjetske javnosti izazvala odluka Washingtona da se pošto-poto krene u sklapanje novog, za SAD povoljnijeg, sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom. Dotadašnji je NAFTA sporazum, koji je iznjedrila još administracija Billa Clintona, Trump ocijenio kao sporazum koji je išao na američku štetu, dok su vrhnje, po njemu, brali američki susjedi – Kanada i posebno Meksiko, u koji je velik broj američkih kompanija i preselio proizvodnju. U situaciji u kojoj se činilo da od opstanka NAFTA-e, jedne od najvećih zona slobodne trgovine u svijetu, s oko 480 milijuna potencijalnih potrošača, neće biti ništa, Washington, Ottawa i Mexico City na kraju su postigli dogovor i sklopili novi sporazum, skraćeno nazvan USMCA, prema početnim slovima triju članica. Sporazum je nedavno, nakon ratifikacije u nacionalnim parlamentima, stupio na snagu, a u praksi nije donio puno izmjena u odnosu na NAFTA-u, osim što je uvažio pojedine američke zahtjeve.
Ipak, Trumpov mandat u Bijeloj kući svijet će vjerojatno najviše pamtiti po trgovinskim ratovima. Oštrica Trumpove administracije pritom je najviše bila okrenuta prema Kini pa je dio kineskog izvoza u SAD službeni Washington odlučio žestoko cariniti. I dok su se ostatku svijeta čudili, iz SAD-a su poručivali kako treba stati na kraj sve izraženijoj kineskoj dominaciji na svjetskom tržištu.
Pokrenuo je trgovinski rat protiv Kine
Hrvatski stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu kako bi slične poteze prema Kini vjerojatno povukla i bilo koja druga američka administracija. Problem je, ističu, što je Kina posljednjih desetljeća jednostavno postala prejak igrač na svjetskom tržištu koji je ugrozio američke interese. Štoviše, dodaju, Peking je iskoristio dotadašnje učinke globalizacije u svoju korist pa su kineski proizvodi preplavili i američko tržište.
Porezna reforma i povratak američkog kapitala u SAD
Ekonomisti ističu i kako je Trumpova administracija shvatila da je američko gospodarstvo postalo previše ovisno o stranim nabavnim lancima te je tome odlučila stati na kraj. Ili, preciznije, smatrala je da nabavne lance treba ograničiti na države s kojima SAD ima bliske odnose.
Velike zahvate Trumpova je administracija provela i u poreznoj politici, što su stručnjaci ocijenili kao najveću poreznu reformu u SAD-u još od vremena Ronalda Reagana. Jedan od najznačajnijih poteza bilo je smanjivanje korporativnih poreza kako bi se proizvodnja američkih kompanija iz inozemstva vratila u SAD te kako bi se tako u Americi otvorila nova radna mjesta. U tome je Trump dijelom i uspio, no posljedica je velik proračunski manjak. Ipak, naši sugovornici smatraju da je Trumpova ekonomska politika dala rezultate.
Trump je redefinirao globalizacijske procese
“Da nije bilo pandemije koronavirusa u ovoj godini, SAD bi ekonomski dobro stajao”, smatra Njavro.
Naši sugovornici poručuju i kako Trumpovu politiku ne bi ocijenili kao deglobalizacijsku. Po njima, prije bi se moglo govoriti o globalizaciji u novom ruhu.
“Globalizacija je nezaustavljiva. Trump je pokrenuo procese redefiniranja globalizacije”, ističe Njavro.
“Globalizacija se nastavlja, ali na novim načelima. Veći naglasak će biti na nacionalnim interesima”, zaključuje Bago.