Atlantic: Svijet se nakon Trumpa neće vratiti u normalu

NAKON što su vodeći američki mediji proglasili Joea Bidena pobjednikom predsjedničkih izbora, vodeći se neslužbenim rezultatima iz kojih je njegova pobjeda bila potpuno izvjesna, na pobjedi su mu čestitali lideri američkih saveznica diljem svijeta. Britanski premijer Boris Johnson, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanski premijer Giuseppe conte, irski premijer Micheál Martin i španjolski predsjednik Pedro Sánchez Pérez-Castejón bili su tek prvi koji su mu čestitali.

U desetak dana od izbora Biden je telefonski razgovarao s liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Irske, Velike Britanije, Australije, Japana i Južne Koreje i zahvalio im se na čestitkama.

I dok je Bidenov tim, primjerice, izvijestio da je “izabrani predsjednik naglasio da Australija i SAD dijele i vrijednosti i povijest”, što je uobičajeni diplomatski klišej među saveznicima, prvi razgovor Trumpa kao predsjednika s tadašnjim australskim premijerom Malcolmom Turnbullom završio je u suludoj prepirci oko primanja izbjeglica, piše autorica i povjesničarka Anne Applebaum u kolumni za američki časopis Atlantic.

“Vi ste gori od mene! (po pitanju izbjeglica)”, rekao je tada prema transkriptu razgovora, očito u šali, ustvari hvaleći australsku politiku zadržavanja tražitelja azila na izoliranim otocima usred Pacifika “jer ne želite uništiti svoju zemlju”, kako je tada rekao. 

Bidenu čestitaju svjetski lideri, Trump odbija 

Biden je u razgovoru s južnokorejskim predsjednikom Moon Jae-inom “izrazio svoju želju za jačanjem (međusobnog) saveza kao okosnice sigurnosti i prosperiteta u indopacifičkoj regiji”. I to bi zvučala kao dosadna diplomatska fraza da nije očitog kontrasta s Trumpom, koji je prije nekoliko godina naglas razmišljao o povlačenju američke vojske iz Južne Koreje, što bi je ostavilo ranjivom na invaziju iz Sjeverne Koreje. Trumpova administracija tražila je da im Seoul plaća pet puta veće doprinose za držanje američkih snaga na Korejskom poluotoku – 5 milijardi dolara – na što Seoul nije htio pristati.

No jedan zapadni državnik uporno odbija čestitati mu na pobjedi – američki predsjednik kojeg je Biden pobijedio na izborima, Donald Trump. 

Nema sumnje da su svjetski lideri osjetili olakšanje što ponovo razgovaraju s koherentnim i upućenim američkim liderom. A još je veće olakšanje što je američka Uprava za opće poslove (GSA) konačno službeno potvrdila da je Biden pobjednik izbora i tako omogućila početak formalne tranzicije vlasti. 

No unatoč ovom prividnom povratku na normalnost, pravog povratka neće biti, upozorava Applebaum. Nijedan odnos između Amerike i drugih država, bilo saveznica ili neprijatelja, nije isti kao prije četiri godine. Nijedna od velikih diplomatskih institucija, bilo domaćih ili stranih, nije ista kao tada. Iako će neki članovi Bidenovog tima i njegove buduće administracije biti u iskušenju obnoviti stare veze i planove kao da se ništa nije dogodilo, to bi bila pogreška. 

39 % ispitanika diljem svijeta vidi SAD kao veliku prijetnju

Američka reputacija je transformirana od 2016. do danas, piše američka kolumnistica Atlantica koja živi u Poljskoj, iako bi se za to vjerojatno mogla iskoristiti i neka teža riječ. Umjesto najcjenjenije demokracije na svijetu, američki politički sustav sad se često percipira kao jedinstveno disfunkcionalan, a američki lideri kao opasni.

Ispitivanja javnog mnijenja ukazuju na to da sve više ljudi diljem svijeta vidi SAD kao veliku prijetnju svojim zemljama. Štoviše, anketa agencije Pew iz 2018. imala je alarmantan rezultat: čak 39 % ispitanika iz 38 zemalja svijeta odgovorilo je da SAD vidi kao veliku prijetnju svojim zemljama, u usporedbi sa samo njih 31 % za Rusiju i Kinu. Pet godina ranije samo 25 % ispitanika dalo je takav odgovor za SAD. Oko 70 % Južnokorejaca i 60% Japanaca vidi Ameriku kao veliku prijetnju. Čak i 35 % Nijemaca odgovorilo je da vidi SAD kao veliku prijetnju, više nego za Rusiju (33 %). 

Također, prema anketi agencije Gallup iz iste godine, samo 30 % ispitanika diljem svijeta imalo je pozitivan stav o globalnom vodstvu Amerike – manje nego o Kini (31 %) i jedva nešto više nego o Rusiji (27 %). U posljednjoj godini mandata Baracka Obame čak 48 % ispitanika imalo je pozitivan stav o američkom vodstvu.

Takva drastična promjena i nije toliko iznenađenje, s obzirom na to da je cijeli svijet pratio redovite skandalozne vijesti iz Trumpove Amerike posljednje četiri godine – vijesti o njegovim lažima, neukosti, nepotizmu i pretpostavljanju osobnog interesa javnom, njegovo negiranje opasnosti od pandemije koronavirusa i prijedlog da se oboljele liječi ubrizgavanjem dezinficijensa i zračenjem UV-svjetlom, kao i njegovo odbijanje priznanja Bidenove pobjede i teorije zavjere o najvećoj izbornoj prevari u američkoj povijesti.

Amerika više nije glavni igrač u sukobima i kriznim žarištima

Naivno je očekivati, nakon Trumpovog teatralnog pokušaja puča koji nije bio puč, da će Amerika moći dalje uvjerljivo promicati demokraciju i vladavinu prava diljem svijeta, ističe Applebaum. Primjerice, nakon Trumpovog vršenja pritiska na ukrajinskog predsjednika da pokrene istragu protiv Bidena, zbog čega je protiv Trumpa u američkom Zastupničkom domu Kongresa na kraju bio izglasan opoziv (da bi na kraju bio odbačen u Senatu), Ukrajinci se slobodno mogu nasmijati idući put kad američki državni tajnik ili potpredsjednica dođu u Kijev i zatraže snažniju borbu protiv korupcije.

Osim toga, brojne zemlje diljem svijeta shvatile su da se Amerika povlači s pozicije svjetskog lidera i prilagodile svoju vanjsku politiku u skladu s tom promjenom.