Da je i Simatović pušten na privremenu slobodu i to još u septembru prošle godine, otkad nije bilo zasjedanja, proizlazi iz do sada neobjavljenih dokumenata koje je Beta dobila iz sudskog Mehanizma u Hagu.
Na pitanje zašto ni Simatović nije u sudnici dok svjedoči posljednji svjedok u dokaznom postupku optužbe Aleksandar Vasiljević, iz haškog suda Beti je dostavljena odluka o produženju Simatovićevog boravka na privremenoj slobodi do 2. maja, iz koje proizlazi da je pušten još 15. septembra prošle godine.
Kao jedan od razloga za tu odluku naveden je nastavak Simatovićevog liječenja. Tome se protivilo haško tužilaštvo. Istovjetnu odluku, raspravno veće predsjedavajućeg Bartona Hola donijelo je i za prvooptuženog Stanišića.
I Stanišić i Simatović tražili su, prethodno, da na privremenoj slobodi budu do početka svoje odbrane. Oni su se odrekli prava da prisustvuju procesu, a u sudnici ih zastupaju branioci. Kada će odbrana početi svoj dokazni postupak, do sada nije određeno.
Bivši načelnik SDB-a Srbije Stanišić (68) i operativac te službe Simatović (68) optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje Hrvata i muslimana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, 1991-95.
Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije, s proljeća 2003., neposredno poslije ubistva srbijanskog premijera Zorana Đinđića.
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009., prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Međutim, apelaciono veće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017., posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i Bosne i Hercegovine odgovorni zvaničnici Srbije.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.