Ukoliko dođe do obustave izgradnje mHE u FBiH kako je najavio premijer Federacije Fadil Novalić fabrika “BANSTROJ” d.o.o. Banovići koja se bavi dizajniranjem i proizvodnjom opreme za male hidroelektrane bi mogla prestati sa radom. Uz ovu firmu i druge kooperantske firme te građevinske firme bi mogle smanjiti broj zaposlenih. Procjene su da bi 500 radnika ostalo bez posla.
Hajku protiv izgradnje malih hidroelektrana digle su neke nevaldine organizacije i neki mediji a da pri tome nisu svjesni kakvu štetu nanose našoj privredi. Nestručnost i nekopetencija sa jedne strane i populizam sa druge strane mogu nas skupo koštati.
Šta javnost treba da zna vezano za mHE:
- mHE spadaju u obnovljive izvore električne energije sa minimalnim uticajem na okoliš (isto onoliko koliko imaju i solarne i vjetro elektrane)
- mHE smanjuju emisiju stakleničkih plinova i time pozitivno utiču na smanjenje globalnog zagrijavanja i klimatske promjene.
- Da je u Evropi izgrađeno 21.800 mHE a da BiH ima izgrađenih 112 dok je dostupni potencijal dovoljan za 500 mHE
- Da R. Slovenija ima izgrađenih cca. 400 mHE a površinom je dva puta manja od BiH. Austrija ima 4.000 izgrađenih mHE (1,6puta veća od BiH), Njemačka 7.000, Švicarska 1.250, Švedska 1.900, Italija 2.700 i ove zemlje spadaju u sami vrh ekološki uređenih zemalja.
- BiH ima potencijal za 500 mHE bez značajnijeg opterećenja vodotoka sa mHE.
- BiH ima cca. 50.000 kilometara vodenih tokova. Ako jedna elektrana u prosjeku ima 2km cjevovoda, 500 mHE bi imale 1.000 km, što predstavlja 2% od ukupnog vodenog toka. Odnosno na 100 km vodenog toka 2km bi bilo „opterećeno“ sa mHE.
- Da je proizvodnja iz mHE (na osnovu podataka već izgrađenih mHE) u prosjeku 5,0 GWh.
Sa izgrađenih 500 mHE proizvodnja je 2.500 GWh (a to je više od proizvodnje TE Kakanj).
- Da proizvodnja od 2.500 GWh prestavlja 15% ukupne proizvodnje el. Energije u BiH
- Da se za proizvodnju 2.500 GWh u TE ispusti 1.875.000 T CO2
- Da je trenutno emisiona jedinica CO2 38€/T i da su prihodi od toga 71,25 miliona €.
- Da je investicija po 1GWh 1,0 milion KM a za 2.500 GWh 2,5 milijardi KM.
- Da se 500 mHE može izgraditi za 10 god. te da je godišnja investicija 250 miliona KM
- Da investicija od 250 miliona KM produkuje 2.500 direktnih radnih mjesta a još 2 puta više indirektnih, odnosno 7.500 radnih mjesta.
- Da su prihodi od 500 mHE odnosno 2.500 GWh po referentnoj cijeni od 0,11KM/kW na godišnjem nivou 275 miliona KM te da je PDV 46.750.000,00 KM.
- Da ovako proizvedenu električnu energiju možemo kompletno izvesti i povećati naš izvoz za 2,5%
- Da je period otplate mHE 10 godina.
- Da se mHE gradi po principu izgradi, koristi i vrati te da nakon isteka koncesionog perioda mHE postaje vlasništvo entiteta a prihodi od 275 miliona KM idu u budžete.
- Da se solarne i vjetro elektrane ne grade na tom principu te da entiteti nema tu vrstu prihoda.
- Da je za jednu solarnu elektranu proizvodnje od 5,0 GWh potrebno 3,0 hektara prostora.
- Da mHE (na osnovu već postojećih objekata) imaju rok trajanja od 100 godina.
- Da vjetro i solarne elektrane imaju vijek 20 godina i da još uvijek nije ispitan uticaj na okoliš (problemi reciklaže).
- Da su resursi obnovljivih izvora u BiH ograničeni i u pogledu kapaciteta i u pogledu stabilnosti ukupnog elektroenergetskog sistema.
- Da su poticaji:
- mHE: 0.008259 KM/kWh
- Solar: 0.064949 KM/kWh (7,8 puta veći nego za mHE)
- Vjetar: 0.043359 KM/kWh (5,2 puta veći nego za mHE)
- Udio domaće opreme i radne snage u projektima:
- mHE 70-90%
- Solar 10%
- Vjetar 10%
- Da BiH jedina, osim Slovenije, na prostoru biše Jugoslavije, ima vlastiti dizajn i proizvodnju kompletne turbinske i hiromehaničke opreme za mHE.
- Da je Austrija izgradnjom 4.000 vlastitih mHE razvila desetak firmi iz ove oblasti koje sad plasiraj svoju opremu po cijelom svijetu.
- Na kraju, da je Parlament FBiH jedini parlament na ovom svijetu koji je usvojio odluku o zabrani gradnje mHE.
- Borba protiv izgradnje mHE je subverzivna djelatnost usmjerena na podrivanje BH ekonomije, to je borba za siromašnu BiH. Čijeg li je to posla?