IKEA-in šef rekao je BBC-ju kako se boji da će globalne trgovinske napetosti dovesti do viših cijena za kupce.
Jesper Brodin, izvršni direktor INGKA Groupa, holding-kompanije ovog globalnog proizvođača namještaja, rekao je kako nametanje restrikcija poput carina “obično ne donosi korist običnim ljudima”. Mnoge su zemlje posljednjih godina uvele nove carine i druga ograničenja na uvoz. Trend je postao očit u SAD-u tijekom mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. A Svjetska trgovinska organizacija (WTO) kaže da su i prije pandemije trgovinske restrikcije bile u porastu.
“To se ne događa samo u Indiji nego i globalno”
“Obično to u konačnici dovodi do povećanja cijena proizvoda. Postoje neke zabrinutosti oko toga što se događa ne samo u Indiji nego i globalno”, rekao je Brodin u razgovoru za BBC.
IKEA je investirala milijarde dolara u ambiciozne planove širenja, ali većinu proizvoda koje prodaje u Indiji, od namještaja do posuđa, uvozi iz inozemstva. To znači da potpada u viši tarifni razred koji je vlada premijera Narendre Modija uvela prošle godine kao dio napora u smjeru indijske samodostatnosti, što je švedsku kompaniju dovelo u nepovoljan položaj u konkurenciji s domaćim suparnicima.
Kao i u drugim zemljama, Brodin sugerira da bi mogla pomoći lokalna nabava: “Nastojimo osigurati optimalno snabdijevanje i postići dogovor s nacionalnom vladom i unutar kompanije da ublažimo posljedice carina.”
Odakle god ti proizvodi dolazili, Brodin je otvoren prema tome da moraju biti izrađeni u skladu s klimatskim izazovima i održivosti: “Mislim da nas je covid-19 naučio da prihvatimo kolektivne ljudske izazove na ozbiljniji i odgovorniji način.”
“Na planetu će biti više ljudi koji će dijeliti resurse”
Objašnjava da će recikliranje postati sve važnije u smanjivanju utjecaja potrošnje na planet: “IKEA-ini madraci u budućnosti neće biti bazirani na nekorištenim materijalima. Moramo pronaći pametnije načine. Na planetu će biti više ljudi koji će dijeliti resurse. Dakle, to je ispravna stvar, moralno i etički, ali i iz poslovne perspektive.”
IKEA neće biti jedina kompanija koja će se držati tih vrijednosti, predviđa Brodin: “Ovo nije dobrotvorna organizacija, ovo je nova ekonomija 2.0, novi svjetski poslovni model.”
Još jedna glavobolja mnogih multinacionalnih kompanija je kako osigurati da prisilni rad ostane izvan njihovih opskrbnih lanaca. Nedavna istraga BBC-ja izazvala je pitanja o pamuku iz kineske regije Xinjiang, iako ne onom koji koristi IKEA. Kineska vlada poriče da postoji prisilni rad. Ovim problemom bavi se i američka vlada. Prošli tjedan, Bidenova administracija pokrenula je mogućnost donošenja novih propisa kako bi se poboljšala korporativna odgovornost.
I Brodin se slaže s potrebom da kompanije preuzmu odgovornost: “Ovo je područje u kojem trebamo raditi sa zajedničkim standardima u cijelom svijetu. Moraju postojati provjerljive metode za nadzor opskrbnih lanaca.”
“Možemo li jamčiti da se nikad neće dogoditi incident? Ne, ali…”
IKEA surađuje s vanjskim tvrtkama kako bi recenzirala vlastite provjere, a Brodin tvrdi da švedska kompanija prema potrebi djeluje vrlo brzo.
“Možemo li jamčiti da se nikad neće dogoditi incident? Ne, ali ako se dogodi, otkrit ćemo to sami prije nego što to učini netko drugi. I u mogućnosti smo to ispraviti”, rekao je Brodin za BBC.
Zatvaranje trgovina još jedan je teret za IKEA-inog šefa. Sve u svemu, 80 posto od 445 prodajnih mjesta širom svijeta u jednom je trenutku prošle godine bilo zatvoreno, ali Brodin ne misli da će pandemija koronavirusa zauvijek promijeniti maloprodaju. Kaže kako kupci i dalje cijene to što mogu sami vidjeti proizvode i dobiti savjet u trgovini: “Većina ljudi želi sjesti u fotelju prije nego je kupi.”
Brodin je ipak zahvalan što je kompanije prije pandemije mnogo investirala u online prodaju. “Nismo mogli znati da će nam tako dobro doći. Čak i uz online prodaju, na početku pandemije bilo je razdoblja kad smo pomislili da ćemo biti u minusu prvi put u 75-godišnjoj povijesti”, rekao je Brodin.
“Vratili smo novac vladama u nekoliko zemalja”
Na kraju je dobit na godišnjoj razini u kolovozu pala za 29 posto na 1.7 milijardi dolara. Snaga internetske prodaje, tvrdi Brodin, dovela je do vrlo zanimljive rasprave. Je li moralno ispravno prihvatiti potpore za plaće zaposlenika ako će na kraju godine ipak biti zabilježena određena dobit?
“Na kraju samo zaključili da to nije u redu i vratili smo novac vladama u nekoliko zemalja”, rekao je Brodin, koji ipak smatra kako nacionalne vlade još neko vrijeme trebaju podržavati svoja gospodarstva: “Nadamo se da će jesen donijeti neku vrstu povratka u normalno stanje, ali moramo biti spremni i na najgore.”
Međutim, iako je covid-19 ubrzao proces promjena, IKEA nema namjeru staviti na čekanje planove za otvaranje 50 novih trgovina širom svijeta. Ove promjene uključuju nove sigurnosne mjere u trgovinama i mogle bi se isplatiti. Kao znak nade maloprodajama koje se nose s pandemijom, Brodin kaže da IKEA bilježi iznenađujući interes za dolaskom u trgovine tamo gdje su vlade ukinule lockdown.
“U većini zemalja primjećujemo da nakon koronavirusa imamo više kupaca koji dolaze u naše trgovine nego prije”, zaključuje Brodin.
(Index.hr)