Centralna manifestacija upriličena je u Karađoz-begovoj džamiji, a bajram namaz je predvodio i bajramsku hutbu održao mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, priopćeno je iz Muftijstva mostarskog.
Muftija je, govoreći o balgornodnosti mubarek dana, istaknuo kako su jednomjesečni post i ibadeti, koje su vjernici prakticirali u svojim domovima i džamijama, oslobodili ih teških ovozemaljskih tereta i briga, tjeskoba i nemira.
„Ramazan nas je oslobodio straha i neizvjesnosti, dao duševni smiraj i spokoj. Teret kušnje življenja sa zaraznom infekcijom korona virusa s kojom se nosimo već više od godinu dana svoju kulminaciju imao je s proljeća i do samoga ramazana, te smo s mubarek ramazanom doista zadobili Milost Božiju pa nam je bilo lakše“, kazao je muftija.
Podsjetio je na islamske maksime da vršenje vjerskih obreda ima za cilj izgradnje moralne ličnosti, postizanje spokojstva i ispravne životne orijentacije.
„Kako ova zdravstvena kriza traje i ostavlja posljedice na brojnim poljima života, tako u našem životnom okruženju nastaju zlokobne i pesimistične teorije, populistički komentari i osvrti koji šire kulturu straha, mržnje, apatije, te nezadovoljstva svim i svačim. To utječe da se organski sklad i sloga u našem narodu nagrizu i dovedu u pitanje“, upozorio je muftija.
U tom smisli protumačio je nekoliko kur’anskih ajeta koji vjernike pozivaju na zaštitu od zavisti, ljubomore, pakosti, na činjenja dobra i njegovanje dobročinstva u svakodnevnom životu i ophođenju.
Prema njegovom mišljenju budućnost Bosne i Hercegovine, svih njenih naroda i pripadnika vjerskih zajednica nalazi se u izgradnji kulture dijaloga i zajedništva.
„Puno je stvari koje su nam zajedničke i oko kojih se možemo okupiti; nikome ne može ići u prilog isključivost i getoizacija, nikome ne ide u prilog iseljavanje i odlazak ljudi iz zemlje, nikome ne mogu ići u prilog opustjeli krajevi, neobrađena i u korov zarasla polja i nezasijane oranice. Stanje nereda nije prirodno stanje za život na Zemlji“, kazao je muftija, istaknuvši kako Bog neće pitati za nadmudrivanje, nadvikivanje, nadglasavanje i preglasavanje o temama koje životu i ljudima ništa ne pridonose.
Na kraju hutbe pozvao je vjernike da učine sve što je u njihovoj moći da već od mubarek dana Bajrama što više dosljedno prakticiraju vjeru, da učine sve što mogu da među ljudima ponovo zavlada sloga i da čine što više dobrih i Bogu ugodnih djela.