– Od stepena ispunjenja pomenutih preduslova zavisi sposobnost javnog sektora da građanima pruža javne usluge, a što je osnovna svrha njegovog postojanja – ističe Kafedžić u osvrtu na koruptivne rizike u javnom sektoru, s akcentom na Kanton Sarajevo.
– Funkcionalnost javnog sektora zasniva se na propisima koji trebaju omogućiti da se rad javnog sektora zasniva na principu zakonitosti, transparentnosti i javnosti, učinkovitosti, profesionalnoj nepristrasnosti i političkoj nezavisnosti – navodi on.
Naglašava i kako koncept osiguranja efikasnog javnog sektora podrazumijeva princip jednakog pristupa, zasnovanog na ideji da svaki građanin ima pravo da se zaposli u javnom sektoru ukoliko ispunjava opće i posebne kriterije za određeno radno mjesto, te princip zasluga, zasnovan na ideji da se za radno mjesto biraju najbolji kandidati za obavljanje posla.
Kako nadalje navodi, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS u svom dosadašnjem radu je detektovao postojanje određenih koruptivnih rizika u propisima kojima se uređuju određeni segmenti funkcionisanja javnog sektora KS.
– Posebno je to primjetno bilo u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u javnim preduzećima i ostalim institucijama javnog sektora u KS. Prijave koje je zaprimio ovaj ured sadržavale su navode da se ovi pravilnici prilagođavaju konkretnim pojedincima. S ovom pojavom susrećemo se određeno vrijeme, što znači da ova praksa ima dug vijek trajanja, zbog čega su za njeno sprečavanje potrebna sistemska rješenje – precizira Kafedžić.
Istovremeno, pojašnjava i kako je Ured na ova saznanja reagovao, u skladu sa svojim nadležnostima, i redovno upoznavao nadležne inspekcijske i druge nadzorne organe.
– Ovaj način reagovanja i odgovora na problem, tj. koruptivni rizik pojedinačan, od slučaja do slučaja, odnosno od saznanja do saznanja za ovu pojavu. Međutim, pojedinačni način djelovanja iscrpljuje ljudske i materijalne resurse organa koji se bore protiv ovih pojava, a njime se ne postižu željeni efekti – navodi Kafedžić.
Kako u našem društvu još uvijek vlada veliko interesovanje za zapošljavanje u javni sektor, ova činjenica sa sobom nosi i određene koruptivne rizike u ovim procesima.
– Zbog navedenog, procesi zapošljavanja moraju osigurati visok nivo zakonitosti, transparentnosti, konkurentnosti i jednakih mogućnosti za sva lica koja konkurišu za radna mjesta u javnom sektoru. Da bi to bio slučaj, zapošljavanje se mora vršiti na osnovu javnog oglašavanja upražnjenih radnih mjesta u javnom sektoru. Ovu obavezu predviđa i Zakon o radu Federacije BiH – kaže Kafedžić.
Potcrtava kako su zakonite i transparentne procedure, kao i efikasni instituti javnih oglasa pri zapošljavanju kadrova u javnom sektoru, prvi preduslov efikasnog javnog sektora, lišenog presudnog vanjskog, institucionalnog ili parainstitucionalnog uticaja.
– Upravo iz ovog razloga, a i kako bi se obezbijedilo zapošljavanje najboljih kadrova u ovom sektoru, te kako bi javni sektor mogao pratiti tehničko-tehnološki progres vremena u kojem živimo, postupci zapošljavanja u njemu moraju biti lišeni zloupotreba ili moraju biti dovedeni na društveno ‘prihvatljiv’ nivo – naglašava Kafedžić.
A kako bi se postigli bolji rezultati u postupcima zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo, potrebno je poduzeti niz međusobno povezanih i koordiniranih radnji koje bi rezultirale željenim ishodom.
– Upravo zbog navedenog, Ured radi na izradi sistemskog rješenja kojim bi se prevenirali potencijalni koruptivni rizici u nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Skupština i Vlada KS, te u prijedlozima propisa koje donosi kantonalni ministar/ministrica i direktor/direktorica kantonalne uprave. Prvi korak u ovom procesu je izrada metodologije za procjenu rizika od korupcije u propisima, kojom bi se na jedinstven način tretirali svi nacrti i prijedlozi propisa, sa stanovišta postojanja koruptivnih rizika u njima. Nakon ove metodologije potrebno je pristupiti dopunama Uredbe o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS kojim bi se propisala ova nadležnost Uredu, odnosno propisalo pravo Ureda da daje mišljenja o postojanju koruptivnih rizika u određenom nacrtu/prijedlogu propisa. Također, posljedično, potrebno je izvršiti i dopune kantonalne Uredbe o postupku i načinu pripremanja izrade dostavljanja propisa, čime bi se pravno zaokružio ovaj proces i uvele potrebne nadležnosti za djelovanje – opisuje detaljno slijed neophodnih budućih koraka Kafedžić.
Zaključuje i kako efikasan javni sektor počiva na nezavisnosti, stručnosti i integritetu njegovih zaposlenika, kao i da za uspješne rezultate javnog sektora, politike zapošljavanja moraju osigurati viši nivo zakonitosti, transparentnosti, konkurentnosti i jednakih mogućnosti.
– Upravo s ovim je kompatibilan i stav Evropske komisije iznijet u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU (Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje) – podsjeća Kafedžić.
Ističe i kako samo sistemska rješenja, kojim će se obuhvatiti prevencija koruptivnih rizika u propisima u javnom sektoru Kantona Sarajevo, jedina imaju realnu šansu da daju željene rezultate.
– Sistemski pristup mora osigurati veću odgovornost rukovodilaca institucija javnog sektora u Kantonu Sarajevo i mogućnost njihove smjene u slučaju utvrđenih koruptivnih rizika u propisima koje predlažu i donose. Ovo je jedini put efikasne borbe protiv koruptivnih rizika u propisima i nesagledivih posljedica do kojih oni dovode. Donošenjem propisa čije odredbe imaju podlogu za zloupotrebe i koruptivno djelovanje otvaraju se vrata nepotizmu, kronizmu, klijentelizmu, stranačkom zapošljavanju i sukobu interesa – naglašava Kafedžić i dodaje kako se svemu ovome mora sistemskim djelovanjem odlučno suprotstaviti, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.