JUČER je u Palovcu pokopana Jasmina Dominić, djevojka nestala još 2000. godine, a čiji je nestanak prijavljen 2005. godine. Njeno tijelo pronađeno je u škrinji u obiteljskoj kući gdje je ležalo, po svoj prilici, gotovo 19 godina.
Za ubojstvo je osumnjičena sestra ubijene Jasmine, Smiljana Srnec. Njoj je jučer produljen pritvor zbog straha da bi mogla ponoviti kazneno djelo. Srnec je, naime, 2016. godine osuđena jer je 2014. godine lagala da je napadnuta i opljačkana.
Sad slijedi istraga DORH-a kojom bi se trebalo otkriti što se točno dogodilo. Zločin se dogodio davno i to bi mogao biti problem za istražitelje . No s obzirom na to da se radi o zločinu koji se davno dogodio, činjenice će možda biti puno teže ustanoviti nego što se to na prvu čini.
Naime, otac obitelji je preminuo, a sestra ubijene je osumnjičena. Puno toga moglo bi ovisiti o svjedočenju majke. Majka pak ne mora svjedočiti ako ne želi. To se zove blagodat nesvjedočenja, a imaju je pravo koristiti članovi uže obitelji. To znači da ne moraju svjedočiti ni članovi uže obitelji osumnjičene – suprug i punoljetna kći.
Policija objasnila zašto 2005. godine nije pregledala škrinju
U istrazi će biti najvažnije ustanoviti je li netko znao nešto više. Naime, kako je već više puta spomenuto, Jasmina Dominić zadnji je put viđena 2000. godine, a njen nestanak prijavila je majka tek 2005. godine. Policija je na konferenciji ranije ovaj tjedan kazala kako u to vrijeme, kad je prijavljen nestanak, nisu imali razloga posumnjati ni na koga iz obitelji.
Iz policije su tako kazali kako su im članovi obitelji nakon nestanka govorili da su bili u povremenom kontaktu s Jasminom. Tvrdili su “da je otišla na brod, u inozemstvo” te da su “s njom u kontaktu”.
“Sve informacije u to vrijeme govorile su da se nešto dogodilo izvan kuće, na nekom drugom mjestu”, kazao je jučer za Index Nenad Risek, glasnogovornik PU međimurske.
Sad će biti važno utvrditi i tko im je točno govorio da je u kontaktu s Jasminom. Je li to govorila samo sestra Smiljana ili još netko?
Policija je jučer u razgovoru za Index dala odgovor na još jedno pitanje koje se dosta postavljalo posljednjih dana, a to je zašto nisu zavirili u škrinju.
“Mi smo radili pregled, a ne pretres”, rekao je Risek u razgovoru za Index. Razlika između ta dva pojma u policijskoj terminologiji je golema.
Naime, pretres se, objašnjava nam Risek, obavlja uz sudski nalog. A za sudski nalog potrebno je imati opravdanu osnovu. U tom trenutku to policija nije imala.
Ako su članovi obitelji znali – neće odgovarati za to
No još jedna stvar mogla bi se pokazati važnom u ovom slučaju. Naime, ako su članovi uže obitelji i znali za nešto, oni neće odgovarati, barem ne što se tiče pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela. Valja spomenuti da se ovdje misli u prvom redu na uže članove Smiljanine obitelji. Iako su njih dvije bile sestre, pa tako dijele velik broj rodbine, ovdje se misli na Smiljaninu obitelj.
Uži članovi Smiljanine obitelji, a to su suprug, majka i djeca, neće odgovarati ako su znali za tijelo.
Naime, članak 303. Kaznenog zakona bavi se upravo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela.
“Tko krije ili zbrinjava počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven ili uhićen, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, kaže prva stavka članka 303. Kaznenog zakona.
No stavka pet kaže sljedeće.
“Nema kaznenog djela iz stavke 1.,2. i 3. ovog članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili životnoj zajednici ili neformalnoj životnoj zajednici s osobom kojoj je pružila pomoć ili je toj osobi srodnik po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik”, stoji u Zakonu.
Dakle, članovi Smiljanine uže obitelji neće odgovarati ako su i znali za leš u škrinji, barem ne što se tiče članka 303. Kaznenog zakona “Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela”.
Neće odgovarati ni za neprijavljivanje
Što se tiče neprijavljivanja kaznenog djela, tu također Zakon štiti užu rodbinu osumnjičene.
Članak 302. Kaznenog zakona naslovljen je “Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela”.
“Tko zna da je počinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora deset godina li teža kazna pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno otkrivanje djela ili počinitelja kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”, kaže stavka 1.
No i ovdje je obitelj zaštićena Kaznenim zakonom.
“Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili životnoj zajednici ili neformalnoj životnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi srodnik po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, osim ako je djelo počinjeno prema djetetu”, kaže četvrta stavka istog članka.