Pandemija koronavirusa na koljena je bacila zdravstveni sistem BiH, a za njim i ekonomiju. Privredni sektor je posebno nastradao što se očituje u gubitku 13 hiljada radnih mjesta i zatvaranju brojnih kompanija koje su do tada poslovale uspješno ili prosječno. Tokom pandemije u BiH preživjeli su oni koji su dobili novčanu pomoć stranaca i oni čiji su proizvodi na tržištu bili aktuelni. Za svo to vrijeme bh. vlast je sjedila skrštenih ruku i još uvijek sjedi, bez plana i konkretnih poteza!
Poljoprivredno gazdinstvo, firma Frutti Funghi sa sjedištem u mjestu Podvinci u Visokom uspješno posluje još od 2007. godine. Zajedno sa svojim kooperantima bavi se otkupom i preradom bobičastog voća, skupljanjem šumskog voća, ljekovitog bilja i šumskih gljiva. Firma ima 18 stalno uposlenih, a sezonski koriste od 30 do 50 dodatnih radnika. U kooperantskoj mreži sarađuju sa oko 2500 radnika. Od poslovanja firme Frutti Funghi ovisi oko 10 000 stanovnika Bosne i Hercegovine. Svoje proizvode izvoze u sve zemlje Evropske unije i u Tursku.
Edin Zukan, vlasnik firme Frutti Funghi d.o.o. Visoko smatra da izvozom njihovih proizvoda stvaraju direktnu korist Bosni i Hercegovini. „Uvlačenjem deviza jačamo ekonomsku moć stanovništva“ ističe Zukan.
Stabilno poslovanje ugrozila pandemija
Uspješno 13 godišnje poslovanje firme Frutti Funghi ugrozila je pandemija.
„To je bila borba protiv nevidljivog neprijatelja. U početku nismo znali na koji način se ponašati, slušali smo preporuke medija, uzimali smo sredstva za dezinfekciju“ navodi Zukan.
Adnan Maličević stručni savjetnik i agronom u firmi Frutti Funghi ističe da je prvi izazov kompanije na početku pandemije bio da okupi radnike na jednom mjestu, obezbijedi im adekvatnu distancu i uslove nabavkom higijenskih sredstava za dezinfekciju, što je povećalo trošak održavanja plantaže.
„Biljke ne znaju da je pandemija i da je zabranjeno hodanje ili rad. One traže njegu i pažnju. Još jedan izazov kompanije je bio da u vrijeme ograničenog kretanja i zabrane okupljanja biljke održi u životu. Više niste mogli objasniti radnicima da njih 20 više ne može doručkovati zajedno. Morali ste nekog ko dođe prehlađenog vratiti kući i izdvojiti od ostalih radnika“ zaključuje Maličević.
Pojavio se još jedan problem. „Zbog restrikcija i zatvaranja tokom pandemije, restorani u evropskim zemljama su bili zatvoreni. Roba koja je iz firme Frutti Fungh ranije putovala u Evropu ka tim restorama ostala je zadržana u firmi i dan danas“ priča vlasnik Edin Zukan.
Radom protiv pandemije
Tokom pandemije koronavirusa kompanija Frutti Funghi je jačala kooperantske odnose. „Kompanija je kooperantima pomogla da opstanu na svojim imanjima, rade i funkcionišu te im garantovala da će Frutti Funghi otkupiti sve ono što oni proizvedu“ naglašava Maličević.
„Mi nismo otpuštali radnike, mi smo se radom borili protiv panedmije“ ističe Zukan.
Restruktuiranje tržišta u pandemiji
Došlo je do restrukutiranja tržišta, a budućnost je u ekonomskom pogledu za realni sektor neizvjesna.
Ekonomski stručnjak i bivši dekan, a sadašnji profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Željko Šain ističe da će se posljedice mjeriti poslije korone. „Posljedice po realni sektor u svakom pogledu su ogromne. Tržište se potpuno promijenilo kao i struktura potrošača i proizvođača. Realni sektor je morao napraviti reset kako bi uopće ostao na tržištu i pitanje je kada će se i u kojem obliku vratiti u realnu scenu“ objašnjava Šain.
Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić smatra da daleko manju šansu za novo zaključavanje imamo ukoliko se masovno vakcinišemo.
Firma Frutti Funghi je imala sreće
Firma Frutti Funghi je koroni imala sreću. Većina njihovih proizvoda u pandemiji je postala neophodan, sastavni dio života. Vlasnik Edin Zukan objašnjava da se voće na tržištu tražilo više nego ikada, dok je u izvozu gljiva, koje konzumiraju restorani, došlo dozastoja.
„Kompanija je novi trend ‘da jedemo zdravo’ iskoristila na najbolji mogući način. Gdje su htjeli da jedu supervoće – borovnicu, maline, kupine, tamo se povećala potražnja. Povećana prodaja voća je nadomjestila izgubljenu i zakočenu prodaju gljiva“ naglašava agronom Maličević.
Drugi sreće nisu imali
Postoje i oni koji u svom poslovanju nisu imali sreće. Preko 10 hiljada osoba je tokom pandemije ostalo bez posla.
„Neto smanjenja broja zaposlenih je bio oko 13 hiljada. Dosta veći broj gubitaka radnih mjesta se osjetio početkom pandemije dok je kasnije jedan dio radnika vraćen. Ali ostaje pitanje kako će se dalje razvijati preduzeća koja na papiru funkcionišu ali ona u stvarnosti imaju dosta teškoća ili ne rade?“ pita ekonomista Hadžić.
Vlast sjedi skrštenih ruku
Bh. vlast je za svoj realni, privredni sektor u pandemiji učinila malo do nikako. Brojni su rizici, a rješenja ni navidiku.
Ekonomista Željko Šain smatra da je vlast, čim se korona virus pojavio, trebala napraviti krizni ekonomski štab, po uzoru na medicinske. Krizni ekonomski štab bi vodio ovaj teški proces stručno, a ne politički! Na djelu je četvrta industrijska revolucija, a za naš realni sektor najveća prepreka je aktuelna vlast. Nemamo realnu ekonomsku politiku koja je nažalost na entitetskom nivou“ objašnjava Šain.
Djelatnici u realnom sektoru smatraju da je na sceni transformacija i da poljoprivredniku sada treba pomoći. „Skuplja su sredstva i inputi, a pomoć je potrebna kako bi poljoprivrednik balansirao taj trošak. Svaka normalna zemlja bi morala slušati pametne ljude, struku, koji bi trebali poljoprivredniku objasniti šta on treba uraditi da od 1kg krompira napravi 2kg“ apeluje agronom iz firme Frutti Funghi, Maličević.
Ekonomista Faruk Hadžić naglašava da vlast treba krenuti u hitne reforme ekonomskog sistema koje struka zagovara godinama. „Olakšajte poslovanje, rasteretite silnih poreza, parafiskalnih nameta, olakšajte procedure za registraciju novih preduzeća i također olakšajte procedure za zatvaranje preduzeća koja nisu u stanju da nastave poslovanje. Na taj način ćete osigurati da radnici, naši građani, ostanu u našoj domovini“ poručuje Hadžić vlastima.
Pomoć stiže iz EU
Dok država sjedi skrštenih ruku pomoć stiže iz EU. Projekat EU 4 business je djelatnicima u poljoprivredno prehrambenom sektoru dodijelio bespovratna sredstva kao mjeru ublažavanja negativnog utjecaja pandemije na poslovanje. Firma Frutti Funghi je jedan od dobitnika te novčane pomoći, a oni su investirali u svoje radnike.
„75% dobijenih sredstava smo usmjerili na kooperantsku mrežu. Kako bi lakše mogli obrađivati zemlju 52 korisnika su za svoje plantaže dobila kopačice, kosačice, trimere, itd… Frima je od tih sredstava ove godine pokrenula sušaru za sušenje i obradu ljekobilja“ objašnjava vlasnik Zukan.
„Kroz projekat EU4Business firma je za farmere obezbijedila određeni repromaterijal. Budućnost je jačati farmera, kooperanta. Jačati ne seljaka nego seljanina na njegovoj zemlji da koristi resurs i da u budućnosti sa jakim farmerom mi imamo jaku kompaniju“ zaključuje Maličević.
A sa jakim bh. kompanijama ojačat će i bh. ekonomija. Vlast je na potezu! Slušajte struku i spasite realnost!