Banjalučko tužilaštvo napravilo je propust kada tri mjeseca nije pokrenulo istragu o smrti Davida Dragičevića, navodi se u punom tekstu odluke Ustavnog suda koju je analizirala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Mada postojanje brojnih propusta ne znači automatski postojanje zavjere, oni izazivaju ozbiljnu sumnju u uspješnost istrage, zaključio je Ustavni sud.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je usvojenu apelaciju Davora Dragičevića i obrazložio zašto je ona usvojena. Veliko vijeće Ustavnog suda BiH saglasno je da u okolnostima konkretnog slučaja postoji povreda apelantovog prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud u svojoj odluci navodi niz propusta u istrazi koju je vodilo banjalučko tužilaštvo a koji su mogli da ugroze istragu. Ustavni sud, prije svega, naglašava činjenicu da je Tužilaštvu u Banjaluci trebalo 100 dana da pokrene zvaničnu istragu. Sud dalje navodi da Tužilaštvo nije ponudilo jasan razlog zašto se na naredbu o sprovođenju istrage čekalo 100 dana ukoliko su radnje već preduzimane, kao i da je ta činjenica izazvala nepovjerenje javnosti.
“Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je kod ovakvih djela upravo najvažnije promptno reagovanje odmah nakon samog događaja te Ustavni sud nalazi da ovakav postupak nije u skladu sa obavezom koja proizlazi iz Ustava BiH i člana 2. Evropske konvencije”, piše u odluci Ustavnog suda BiH.
Član 2. Konvencije odnosi se na pravo na život.
Ustavni sud ne tvrdi da je zakašnjela istraga razlog što ubistvo još nije razriješeno, ali napominje da država ima obavezu da odmah pristupi pronalaženju i otkrivanju činjenica, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sud u objavljenoj odluci navodi i da je period od 100 dana, koliko je bilo potrebno da bude donesena naredba o sprovođenju istrage, uticao da se određene istražne radnje ne mogu sprovesti.
Advokat porodice Dragičević Ifet Feraget za BIRN BiH kaže da je on na sve što je Ustavni sud BiH naveo u svojoj odluci već ranije upozoravao i tadašnjeg glavnog okružnog tužioca u Banjaluci Želimira Lepira.
“Tada je meni Lepir govorio da nisam u pravu”, kaže Feraget i dodaje kako ga je to čudilo jer je Lepir tužilac sa, kako kaže, velikim iskustvom, što za ovog advokata “dokazuje u čemu je problem”.
“Dakle, nije problem u neznanju i nestručnosti, nego je problem u političkom pritisku. Lepir sigurno dobro zna odakle dolazi taj pritisak”, kaže Feraget, dodajući kako mu je “tada rečeno kako oni vrše pojedinačne istražne radnje kako bi utvrdili postojanje osnova sumnje”.
“Ja sam Lepiru tada rekao da krše zakon na taj način i da je to zloupotreba službene dužnosti tužioca. Oni su bili dužni 24. marta donijeti naredbu o sprovođenju istrage, rukovoditi tom istragom, vršiti nadzor nad tom istragom i na taj način omogućiti zakonito pribavljanje dokaza”, kaže advokat Ifet Feraget.
On smatra i da je 100 dana prije otvaranja istrage bilo 100 dana nezakonitog postupanja u cilju zataškavanja ubistva Davida Dragičevića.
U banjalučkom Okružnom tužilaštvu nisu željeli da komentarišu odluku Ustavnog suda BiH.
“Obavještavamo Vas da je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka predmet u vezi sa počinjenim krivičnim djelom ubistvo na štetu Davida Dragičevića, dostavilo na uvid Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, o čemu je javnost već obaviještena. U skladu sa navedenim, ne možemo komentarisati pitanja iz vašeg upita”, odgovorili su za BIRN BiH iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.
Ustavni sud BiH u svojoj odluci po apelaciji piše da je Okružno javno tužilaštvo navelo evidentne propuste službenih lica u predmetu Dragičević, a koji su otežali rasvjetljavanje okolnosti pod kojima se događaj desio. Kao primjere navode konferenciju koju je organizovala policija, a o kojoj nije obaviješteno Tužilaštvo i tvrdnje o pljački kuće koja se nije desila.
“Pri tome Tužilaštvo je navelo kako određene propuste i radnje ‘nije moglo spriječiti'”, piše u objavljenoj odluci Ustavnog suda BiH.
Za Ozrena Perduva iz neformalne grupe Pravda za Davida odluka Ustavnog suda BiH je šokantna jer sadrži nekoliko priznanja Okružnog tužilaštva u Banjaluci, što aktivisti tvrde od početka slučaja Dragičević. On navodi da je najšokantnije to što Tužilaštvo priznaje da nije postojala pljačka kuće u ulici Velibora Janjetovića Janje u banjalučkom naselju Lauš, a što je policija uporno tvrdila i na čemu je bazirala spornu konferenciju za medije nakon pronalaska tijela Davida Dragičevića.
“Ako nije bilo provalne krađe, pa šta je onda bilo? Zašto je Đ.R., vlasnik te kuće, rekao da je bila provalna krađa? Ko mu je rekao da to kaže? Otkud predmeti iz te kuće u džepovima Davida Dragičevića ukoliko nije bilo pljačke?”, pita Perduv.
Trenutno se pred Osnovnim sudom u Banjaluci sudi inspektorima banjalučke Policijske uprave Mikici Marijancu i Zoranu Bošnjaku, koji su optuženi za sprečavanje dokazivanja u slučaju smrti Davida Dragičevića. Optužnica protiv njih podignuta je 2018., ali je suđenje počelo tek u junu 2021. godine.
“Objavljene detalje iz odluke Ustavnog suda BiH, kao ni konkretna pitanja u vezi sa pljačkom kuće i predmetima pronađenim u džepovima Davida Dragičevića, za BIRN BiH nisu željeli da komentarišu u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a.”
“Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nije, niti će ikada komentarisati sudske odluke”, kratak je odgovor MUP-a ovog entiteta.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u odluci po apelaciji Davora Dragičevića, napominje i da postojanje brojnih propusta ne znači automatski postojanje zavjere, ali da navedeni propusti u kontekstu cjelokupnog događaja izazivaju ozbiljnu sumnju u samu djelotvornost istrage.
Feraget smatra da mogućnost za adekvatnu istragu nije nepovratno izgubljena jer “dokaza ima dovoljno“. On smatra da će istraga ići u dva pravca – u pravcu istrage zloupotrebe od strane službenih lica i u pravcu istrage ubistva Davida Dragičevića. Navodi da su za njega nalogodavci ubistva konačan cilj istrage.
“Ogroman je predmet, radi se o 30 registratora. Sve ovo što mi pričamo mora biti provjereno. Nastavlja se sa ispitivanjem oštećenih za početak, a dalje zna se šta slijedi. Sad se vodi službena djelotvorna istraga. Ona je ključ”, kaže Feraget.
Ko je ubio Davida Dragičevića?
David Dragičević nestao je u noći sa 18. na 19. mart 2018. godine, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je 24. marta na ušću rijeke Crkvene u Vrbas u Banjaluci. Prvobitna istraga utvrdila je da je smrt nastala utapanjem bez elemenata krivičnog djela. Tri mjeseca kasnije, banjalučko Okružno tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv N.N. lica zbog ubistva Davida Dragičevića. Istragu je preuzelo Državno tužilaštvo BiH.
Novinar Vladimir Šušak od početka slučaja je izvještavao o istrazi policije i Tužilaštva. On smatra da je Ustavni sud BiH, prihvatajući apelaciju Davora Dragičevića, potvrdio sumnje koje su od početka bile predmet medijskih izvještaja i analiza – da sa istragom ubistva Davida Dragičevića nešto ne štima, odnosno da ne ide onako kako bi bilo uobičajeno u sličnim slučajevima.
On na navode Ustavnog suda gleda kao na novu priliku i nadu da će slučaj konačno dobiti epilog sudskim putem.
“Navodi Ustavnog suda iz obrazloženja prihvaćene apelacije sada mogu da potaknu istragu o tome da li su brojni propusti učinjeni sticajem okolnosti ili je postojala zavjera, što je i sam Sud ostavio otvorenim pitanjem, odnosno bavio se isključivo povredom prava apelanta. To bi u konačnici moglo dovesti do izvršilaca i/ili nalogodavaca ubistva Davida Dragičevića”, smatra Šušak.