“Taj datum ne odražava volju sva tri konstitutivna naroda, budući da je referendum 1. marta 1992. godine na kojem je preglasana volja srpskog naroda za ostanak u Jugoslaviji bio uvod u krvavi građanski rat”, istakao je Čubrilović.
On je napomenuo da RS ne priznaje 1. mart kao “državni” praznik, budući da državni praznici moraju da se definišu u parlamentarnoj proceduri donošenjem zakona o praznicima i konsenzusom sva tri konstitutivna naroda u BiH, prenose Nezavisne novine.
“Sve dok ne bude donesen zakon o praznicima BiH, 1. mart nije praznik, nego i pravni i suštinski falsifikat”, istakao je predsjednik parlamenta RS.
On je naveo da je 1. marta ubistvom srpskog svata kod crkve na Baščaršiji poslata poruka srpskom narodu kakva mu je sudbina u toj nezavisnoj Bosni namijenjena, saopšteno je iz kabineta predsjednika Narodne skupštine RS.
Čubrilović je podsjetio da je Narodna skupština RS, čijih 30 poslanika je 2016. godine podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH, očekivala da taj sud postupi principijelno i da u skladu da Ustavom BiH 1. mart proglasi nevažećim praznikom.
“Ustavni sud BiH je, upravo na ovom slučaju, odbijajući 2017. godine zahtjev Narodne skupštine za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta danom nezavisnosti takozvane RBiH kao neosnovan, pokazao da je prvenstveno politički sud”, naglasio je Čubrilović.
On je rekao da to ne iznenađuje, ako se zna da u tom sudu kao bošnjačke sudije sjede dva nekadašnja potpredsjednika SDA koji potpomognuta glasovima stranih sudija pokušavaju na ovaj način da ostvare ratne ciljeve bošnjačke politike, ističući da to nije u interesu ni BiH, niti je dugoročno u interesu nijednog njenog naroda.
Čubrilović je dodao da je takvo djelovanje Ustavnog suda BiH, na štetu pomirenja, dogovora i konačne vizije budućnosti zemlje, osnovni razlog što je potrebno izvršiti njegovu reorganizaciju, profesionalizaciju i zahvaliti stranim sudijama čiji su mandati davno istekli.
Predsjednik Narodne skupštine RS zaključio je da će RS, za razliku od onih koji slave rat, i dalje slaviti mir, tačnije 21. novembar, dan kada je okončan rat i potpisan Mirovni sporazum u Dejtonu, te da ta činjenica dovoljno govori o političkim stavovima i ciljevima RS.