Devetogodišnji Afgansko – Sovjetski rat poznatiji kao ‘Sovjetska invazija na Afganistan’ je rat koji je nastao tako što Sovjeti nisu bili zadovoljni tadašnjom afganistanskom vladom koja nije uspijevala da stane u kraj islamističkim grupama koje su bile sve češća pojava u toj zemlji.
Moskva je 1979. preuzela vlast u Kabulu i narednih 9 godina vodila je krvavi rat sa islamističkim pobunjenicima. U tom periodu nastao je talibanski pokret. Amerika koja se danas svim silama bori protiv talibana, talibanskiom pokretu u nastanku je u toku Afgansko – Sovjetskog rata dala krila.
Ne želeći da Sovjeti preuzmu vlast nad Afganistanom, američkim geostrateškim ciljem, Amerika tačnije CIA je pomagala tadašnjim ‘mudžahedinima’ naoružanjem i pružanjem informacija kako bi se odbranili od Sovjeta. Sovjeti su se povukli 1989. podvijenog repa, ali su se sukobi u toj državi nastavili.
Stroga pravila šerijata su stupila na snagu dok je u isto vrijeme rasla i snaga pobunjeničkih militantnih grupa. Talibani, kao zvanična miltantna organizacija nastaju 1994. godine. 1996. su aktuelnog predsjednika natjerali u egzil, pa su u periodu od 1996. do 2001. i pada američkih blizanaca šerijatom, neviđenim nasiljem i iživljavanjem ovladali s 90% afganistanske tritorije. Tadašnji predsjenik i vlada u egzilu su kontorlisali samo 10% teritorije.
U isto vrijeme, a prema izvještaju UN-a proizvodnja opijuma za vrijeme talibanskog režima i na talibanskim teritorijama je u potpunosti iskorijenjena. Zatvorene su škole za djevojčice, žene nisu smjele hodati bez burke i bez pratnje muških rođaka, zabranjen je svaki vid zapadnjačke zabave. Ko je kršio pravila bio je podvgrnut brutalnom odgovoru tadašnjeg režima koji je često završavao smrću i služio kao primjer ostalom stanovništvu. No, ta priča traje do 11. septembra 2001. i pada američkih blizanaca. T
alibanski režim pravi grešku i pod okrilje zaštite stavlja Osamu bin Ladena i Al-Kaidu koja je kasnije priznala i koja je okrivljena za teroristički napad koji je Ameriku bacio na koljena. Već 4. oktobra 2001. Amerika ulazi u Afganistan, talbinai se povlače u planine, a na scenu dolazi demokratija. Američki plan i cilj tokom boravka u toj zemlji je bio isključivo pronalazak Bin Ladena i njegova egzekucija, a kasnije i osigurnaje da Afganistan više neće biti utočište teroristima. Kada je Amerika zazavršila svoju misiju, tačno mjesec dana uoči 20. godišnjice od pada blizanaca i otkrivanja povjerljivih dokumenata, ona se povlači iz Afganistana.
Ovom povlačenju prethodio je početak mirovnih pregovora 2018. godine, a uslijedili su brojni usponi i padovi na tom putu i na koncu obećanje talibanima da će do aprila 2021. amerika 90% svojih trupa povući iz zemlje. Amerika je računala na afganistanske vojne snage koje će odbraniti tu zemlju od talibana, a talibani su kovali plan za moderno preuzimanje Kabula. Jedan od najcjenjenijih pripadnika talibanskog pokreta, Mullah Abdul Ghani Baradar i jedan od suosnivača ove militantne grupe je 2010. godine uhapšen u egzilu u Pakistanu. Prema pisanju analitičara i medija,
Baradar je bio tajni suradnik američke vlade, a takav odnos se nije sviđao Pakistancima koji su Baradara i uhapsili, a na insistiranje amerike 2018. uoči mirovnih pregovora, Baradar biva iznenadno pušten na slobodu. Sam Baradar se oduvijek smatrao najutjecajnijim u talibanskom sistemu vladavine koji je u njihove odrede uveo red i smanjio nasilje, a zapad ga je smatrao moćnim vojskovođom i suptilnim političarom čiji je stil pregovaranja znatno mirniji za razliku od ostatka agresivnog rukovodstva talibanskog pokreta.
Uoči talibanskog zauzimanja Kabula Baradar je sakupljao saveznike pa je putovao u Kinu koja je rekla da će talibanima možda pružiti podršku, a njoj se pridružila i Rusija. Dok se građani Afganistana poučeni prošlošću panično boje budućnosti, talibani obećavaju mir i jednaka prava za žene i muškarce u skladu sa šerijatskim pravilima. Jesu li talibani shvatili da agresivna politika i nasilje nisu dio modernog svijeta?
Je li na pomolu nova, mirna era, pod okriljem modernog šerijata za Afganistan ili je u pitanju samo početno smirivanje javnost i samo puka obećanja za međunarodnu zajednicu znat ćemo kada se iz Afganistana evakuiraju svi stranci i kada režim, nakon 20 godina demokratije, zavlada. U isto vrijeme, pad Kabula bi trebao zabrinuti i Bosnu i Hercegovinu u kojoj također stranci još uvijek drže sve konce našeg rastresenog društva u svojim rukama.
Kada međunardona zajednica pusti naše konce i iznenada ode, kada na OHR i američku ambasadu u Sarajevu dođe helikopter za evakuaciju, pitanje je hoće li sudbina slična afganistanskoj ili vijetnamskoj zadesiti i Bosnu i Hercegovinu?