U Kabulu je relativno mirno otkako su talibani preuzeli vlast, ali u zračnoj luci je stanje od tada kaotično. Dvanaest ljudi izgubilo je život na i oko aerodroma od nedjelje. Neki su stradali od metaka, neki u stampedu, kazao je talibanski dužnosnik.
Ljude koji nemaju zakonsko pravo putovati pozvao je da odu kući. “Ne želimo povrijediti nikoga na aerodromu”. Američka vojska ima kontrolu nad zračnom lukom, ali talibani patroliraju izvan njegova sigurnosnog perimetra.
Povjerljivi dokument dolazi iz norveškog Centra za globalne analize, koji UN-u dostavlja obavještajne informacije.
“Talibani uhićuji i prijete smrću ili uhićenjem članova obitelji pojedinaca sa svog popisa ukoliko se ne predaju talibanima”, navodi se u dokumentu.
Ljudi koji su na meti talibana su prvenstveno oni koji su bili u afganistanskoj vojsci i policiji.
“Talibani su prikupljali podatke o tim osobama i prije nego što su zauzeli velike gradove”, navodi se u dokumentu.
Prema tom izvještaju, talibani stvaraju novu mrežu informatora koji su spremni surađivati s novim režimom.
“Jedini način da se doista još uvijek dovedu na sigurno ljudi kojima prijeti smrt je da se razgovara s talibanima o dovođenju tih ljudi u zračnu luku”, rekla je Baerbock za televiziju WDR u četvrtak.
“Ali ono što ne možemo je priznati režim”, istaknula je, dodavši da talibani nisu “legitimna vlada, već islamistička teroristička organizacija”.
Baerbock je naglasila da fokus sada treba biti na spašavanju života.
“To su žene koje se sada skrivaju negdje u Kabulu, to su kuhari, tumači i njihove obitelji, djeca s njima”, kazala je Baerbock.
“Zato moramo sada učiniti sve što možemo kako bi spasili te živote”, dodala je.
Šef kluba zastupnika socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu Rolf Muetzenich kazao je da se već održavaju razgovori između vlade i talibana.
“Ne samo da pokušavamo osigurati siguran odlazak stranaca, već pokušavamo učiniti nešto za lokalne snage”, rekao je.
“Njemačka vlada pregovara s talibanima preko svog veleposlanika u Afganistanu, Markusa Potzela. Druge zapadne zemlje postupaju na sličan način”, dodao je.
Muetzenih je naglasio da pregovaranje s talibanima ne znači priznanje njihove vladavine u Afganistanu, a istaknuo je i kako očekuje da će tranzicijska vlada biti formirana u nekom trenutku.
Dolazak talibana na vlast u Afganistanu predstavlja “najvažniji geopolitički događaj” od Krimske krize 2014. godine i “novu priliku” za Kinu, Rusiju i Tursku koje će je iskoristiti da bi “proširile svoj utjecaj” u središnjoj Aziji, rekao je u četvrtak čelnik EU-ove diplomacije Josep Borrell.
U obraćanju članovima Europskog parlamenta visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku je istaknuo i potrebu da Europa “razgovara s talibanima” o sprečavanju humanitarne krize, ali tako da se to ne shvati kao formalno diplomatsko priznanje režima.
Borrell je rekao da će situacija u Afganistanu “imati dalekosežne posljedice kada su posrijedi regionalna i međunarodna sigurnost, jer se radi o najznačajnijem geopolitičkom događaju od pripajanja Krima Rusiji” prije sedam godina.
U tom kontekstu “moramo se aktivno angažirati na ovome problemu zajedno s regionalnim i međunarodnim partnerima (…), a Srednja Azija će za nas postati strateški još važnija regija”, upozorio je španjolski dužnosnik.
“Svjesni smo toga da će Turska, Kina i Rusija sada dobiti novu priliku da prošire svoj utjecaj” u središnjoj Aziji na štetu Zapada, upozorio je Borrell, pozvavši na jačanje odnosa europske diplomacije s “Iranom, Pakistanom i Indijom”.
On smatra da će EU sada “morati blisko surađivati sa Sjedinjenim Državama” te da će morati “pojačati diplomatske napore za postizanje konsenzusa sa saveznicima da bi se ostvario efikasan zajednički pristup” prema novome talibanskom režimu.
U trenutku kada Zapad nastavlja svoje operacije u Kabulu radi evakuacije stranih državljana, afganistanskog osoblja i njihovih obitelji, “moramo uspostaviti kanale komunikacije s onima koji drže vlast”, istaknuo je.
Mogućnost da Bruxelles “pregovara s talibanima”, o čemu je Borrell govorio u utorak, izaziva određene emocije, priznao je šef diplomacije EU-a.
No istodobno “moramo biti vrlo jasni u pogledu činjenice da otvaranje komunikacijskih kanala s talibanima ni na koji način ne znači da su međunarodno politički priznati”, pojasnio je.
“Ovo uopće nije priznanje, to je jednostavno način da se podupre humanitarna pomoć Afganistanu uz jačanje pomoći i susjednim državama, da bi se mogle nositi s negativnim posljedicama, internim migracijama, povećanim rizikom od terorizma ili s trgovinom drogom,” kazao je Borrell koji je s europarlamentarcima razgovarao uoči videokonferencije na kojoj će u petak sudjelovati ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, a raspravljat će o posljedicama nedavnih događaja u Afganistanu.