-4.5 C
Sarajevo
24.11.2024

Duhan među najkontroverznijim biljkama na planeti

Pisana historija o duhanu počinje 1492. kada je Kristofor Kolumbo dospio do obale San Salvadora u Centralnoj Americi. Među poklonima koje su mu donijeli Indijanci nalazili su se i suhi listovi duhana. Kasniji osvajači  utvrdili su da je upotreba duhana bila sasvim uobičajena u Novom Svijetu, gdje su ga dotadašnji stanovnici koristili zbog religioznih ili medicinskih razloga. Što se tiče našeg podneblja, duhan su na balkansko poluostrvo donijeli Turci početkom XVII vijeka.

Duhan pripada porodici  pomoćnica (Solanaceae), koja se od ostalih kultiviranih vrsta iz te porodice (krompir, paprika, paradajz itd.) razlikuje po tome što joj je vodeći alkaloid nikotin, po čemu je i cijeli rod dobio naziv Nicotiana. Danas se samo dvije vrste komercijalno uzgajaju i to:  Nicotiana tabacum L. – duhan i  Nicotiana rustica L. – mahorka, a zajedničko je alkaloid nikotin, koji ima psihoaktivan i stimulirajući utjecaj na ljudsko tijelo. Nekada obožavana i smatrana „svetom biljkom“, danas duhan, zbog pojačane svijesti o štetnosti pušenja duhana, doživljava dramatičan pad u uzgoju i prodaji.

S obzirom na sličnost duhana sa ostalim kultiviranim vrstama, neki duhan ubrajaju u industrijske biljke (kao što je lan, pamuk, soja šećerna repa i sl.), dok ga drugi svrstavaju u skupinu stimulanata zajedno sa kafom, čajem, kakaom i sl. Sjeme duhana sadrži 36-40% ulja, iz kojeg se dobiva cijenjeno tehničko ulje koje se koristi za proizvodnju boja, lakova i sapuna. Cvjetovi služe kao sirovina u industriji parfema. Stabljika se može iskoristiti za izradu celuloze i papira. Iz listova dobiva se i čisti nikotin, koji služi kao insekticid (nikotinol) i kao sirovina u farmaceutskoj industriji.

- OGLAS -

Nauka i njen razvoj posljednjih godina čini se pronalaze načine da produže život duhanu. Upravo su u toku istraživanja koja su fokusirana na korištenje duhana kao biogoriva koje je u stanju pokretati motore na mlazni pogon. Duhan može dati i do tri puta više etanola po hektaru nego kukuruz, te tri puta više ulja po hektaru nego soja, i je sve izvjesnije da će se njegova upotreba i korištenje u narednim godinama bazirati na ulogama koje na ovu biljku bacaju potpuno novo svjetlo.

„Tokom proteklih 10 godina, istraživanja vršena na biljkama duhana su dovela do značajnih napredaka u nauci biljaka i biotehnologiji, pa tako imamo čitavu granu istraživanja koja koristi biljke kao inkubatore za proizvodnju proteina za farmaceutsku ili industrijsku primjenu, od kojih se neki koriste za terapije u liječenju dijabetesa, Alzheimerove bolesti, Parkinsove bolesti, cistične fibrose, raka, itd,“ kaže prof. dr Nermina Đulančić, vanredni profesor na Poljoprivredno prehrambenom fakultetu u Sarajevu.

- Advertisement -

Bez obzira na štetnost pušenja, kako za pušaće, tako i na okoliš, proizvodnja cigareta je legalna djelatnost i mnogo ljudi uživa u tim proizvodima. Dok je god to tako, duhanska struka mora se truditi da zadovolji zahtjeve tih potrošača i da im pruži proizvod kakav žele, svakako poštivajući i zakonske odredbe koje reguliraju te djelatnosti. Upravo je ova činjenica navela kompaniju Philip Moris International da uloži milione u istraživanje i proizvodnju sigurnijeg načina konzumiranja duhana. Na svjetskom tržištu danas postoji IQOS, elektronski uređaj koji duhan zagrijava, a ne sagorijeva, osiguravajući pun užitak konzumentu, istovremeno štiteći okolinu.

„Ključna stvar je da duhan, kada sagorijeva na temperaturama višim od 600 stupnjeva Celzija, proizvodi dim koji sadrži visoki nivo štetnih hemikalija. Ali, IQOS zagrijava duhan do 350C, i time ne emituje duhanski dim, već duhansku paru koja sadrži značajno niži nivo štetnih materija u odnosu na dim cigarete, istovremeno zadržavajući ukus koji konzumenti žele,“ pojašnjava profesorica Đulančić.

U PMI ističu da IQOS nije proizvod bez rizika, ali je bolja alternativa od tradicionalnog pušenja. Sa zdravstvenog stanovišta, i dalje je najbolja opcija ne počinjati pušiti ili prestati pušiti.

 „Ja bih rekla da, kao i sve u prirodi, duhan može i biti koristan i štetan, sve ovisi o izboru koji napravite,“ kaže profesorica Đulančić.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA