Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik posjetio je danas Aušvic i odao poštu žrtvama Holokausta.
Posjeta Aušvicu dolazi u danima kada se svijet sa tugom sjeća Kristalne noći, u kojoj su nacisti prije 83 godine otvorili jednu od najmonstruoznijih stranica historije čovječanstva.
Dodik se upisao u Knjigu žalosti, istakavši da je Kristalna noć varljivo blagonaklona titula koja je bila izgovor za najtragičniji, najsuroviji i najnemilosrdniji dio strašne ljudske historije.
“To je bilo vrijeme kada su životi djece bili neshvatljivo bezvrijedni. Najmračnije vrijeme od svih vremena. Niko ne može biti nevin kao dijete. Sudbina jevrejske djece tog vremena bila je zastrašujuća. To nam je opomena i naš znak kolektivne odgovornosti da zaštitimo svu djecu svijeta bez obzira na sve”, napisao je Dodik povodom tužnog sjećanja na Kristalnu noć.
On je naveo da je jevrejski narod prošao strašne patnje tokom vladavine nacista, te da istovremeno stradao i srpski narod pod NDH.
“Aušvic je mjesto stradanja Jevreja kao što je Jasenovac – Gradina mjesto stradanja Srba. Nijedan kristal ne može osvijetliti tamnu dubinu bola nevinih ni duše krvnika. Svi zajedno treba da se maksimlano angažujemo i damo sve od sebe da se nikada više ne ponovi Kristalna noć”, ističe se u tekstu.
Kristalna noć, poznata i po nazivu Carska kristalna noć, noć je kada se desio veliki pogrom širom Njemačke 9. novembra 1938. godine.
Prema mnogim historičarima, naziv Kristalna noć odabran je cinično propagirajući nasilje kao nešto metaforički “sjajno i blistavo” za nacističku Njemačku.
Aušvic se nalazio u južnoj Poljskoj, 50 kilometara zapadno od Krakova i 286 kilometara od Varšave, a ime je dobio po obližnjem gradu Osvjenćim (Aušvic na njemačkom). Nakon njemačke okupacije Poljske septembra 1939, Osvjenćim je priključen Njemačkoj i ime mu je promijenjeno u Aušvic.
U koncentracioni logor Aušvic ukupno je deportovano 1,3 miliona ljudi iz raznih dijelova Evrope. Od tog broja, u ovom zloglasnom logoru pobijeno je 1,1 milion ljudi, od čega je njih milion bilo Jevreja.
Većina žrtava je ubijena odmah po prispjeću u logor u gasnim komorama Aušvica dva u kojima je korišten gas ciklon B. Ostali su umrli od sistematskog izgladnjivanja, prinudnog rada, nekontrolisanih epidemija, u egzekucijama strijeljanjem i u medicinskim eksperimentima.
Do danas su sačuvani mnogi objekti logora Aušvic. Oni su zvanično pod zaštitom Državnog muzeja Aušvic-Birkenau, osnovanog 1947, koji ima i funkciju istraživačkog centra za proučavanje holokausta.