Za razliku od izbora u aprilu i julu, građani ovaj put ne biraju samo novi saziv parlamenta, već i šefa države u narednih pet godina.
Bojko Borisov, koji je bio na čelu Vlade Bugarske više od jedne decenije, podnio je u aprilu ostavku nakon rasprostranjenih antikorupcijskih protesta protiv njegove stranke desnog centra GERB.
Međutim, šanse Borisova da formira vladu gotovo da ne postoje, jer su ovogodišnje istrage korupcije u vrijeme njegovog mandata dovele do toga da ostale stranke isključuju mogućnost postizborne koalicije sa strankom GERB.
Jedan od dva glavna konkurenta koaliciji Bojka Borisova je nova partija Nastavljamo sa promjenom, na čijem čelu su dva bivša ministra u prijelaznoj vladi, Kiril Petkov i Asen Vasilev.
Partija Nastavljamo sa promjenom, čiji su lideri stekli obrazovanje na američkom Harvardu, bilježi rast podrške zbog odlučnih akcija protiv korupcije, prenijela je agencija AP.
Partija Ima takvih ljudi osvojila je najviše glasova na vanrednim parlamentarnim izborima 11. jula, ali je sada prema anketama, na četvrtom mjestu, jer nije uspela da formira vladu sa drugim strankama nastalim na talasu prošlogodišnjih demonstracija protiv korupcije.
Ankete pokazuju da bi cenzus od četiri odsto moglo da pređe najviše sedam lista.
Analitičari predviđaju teške pregovore o vladi nakon izbora, pošto će parlament ponovo biti fragmentisan.
Kao članica i NATO-a i Evropske unije, Bugarska je opterećena korupcijom od svrgavanja komunizma prije više od tri decenije. Ona je najsiromašnija članica EU i nalazi se na dnu po percepciji korupcije i slobode medija.