Više od 70 posto mladih smatra da je bh. društvo sistemski korumpirano. Ova saznanja impliciraju da mladi ne vjeruju da javne institucije u BiH brinu o njihovim interesima, navodi se u istraživanju.
Sve veći broj mladih u Bosni i Hercegovini razmatra napuštanje zemlje bez ikakve namjere povratka, navodi se u izvještaju UN-a objavljenom u srijedu.
Istraživanje Populacionog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) intervjuiralo je 5000 mladih u BiH. Utvrđeno je da je gotovo polovina (47%) razmišljala o emigriranju, dok je gotovo četvrtina (24%) razmišljala o trajnom odlasku, prenosi “Euronews”.
Duga tradicija emigracije
Zemlja ima dugu tradiciju emigracije koja se intenzivirala tokom posljednja tri desetljeća nakon sukoba 1990-ih, navodi se u izvještaju.
Međutim, ono što se ustalilo u “stalne trendove” ekonomske migracije prema razvijenijim zemljama sada je dobilo “novu dimenziju”, s “ogromnim” posljedicama za samu Bosnu.
“Opći je dojam da se struktura stanovništva u migraciji mijenja i da sve više mladih razmišlja o migraciji i odlasku bez ikakvih namjera povratka, što ima golem utjecaj na društvena, ekonomska i demografska kretanja i razvoj”, zaključuje se u izvještaju.
Na temelju rezultata procjenjuje se da će između 22.300 i 23.700 osoba u dobi od 18 do 29 godina napustiti zemlju privremeno ili trajno tokom sljedećih 12 mjeseci.
Razlozi egzodusa nadilaze uobičajenu želju za traženjem boljih ekonomskih izgleda, životnog standarda i kvalitete života, kaže UNFPA. Također se navodi niska razina povjerenja mladih u javne institucije.
“Više od 70 posto mladih smatra da je bh. društvo sistemski korumpirano. Ova saznanja impliciraju da mladi ne vjeruju da javne institucije u BiH brinu o njihovim interesima”, navodi se u istraživanju.
Vođeni nuždom, a ne izborom
Kombinacija faktora, od “nedostatka osjećaja opće stabilnosti” do “nezadovoljenih potreba za sigurnošću” znači da su migracijske težnje i ponašanje u Bosni “vođeni nuždom, a ne izborom”.
Izvještaj preporučuje daljnje “ključne” reforme javnog sektora, s politikama za mlade usmjerene na prijelaz iz škole na posao, neaktivnost mladih i siromaštvo. Javne usluge treba učiniti dostupnijima i dostupnijima, dok je potrebno poduzeti mjere za vraćanje povjerenja mladih u javne institucije.
Također poziva se na novi poticaj uključivanja mladih u donošenje odluka i povećanje njihovog angažmana u društvu.
Potreban je raznolik pristup, kaže se u izvještaju, kako bi se suzbili “prevladavanje i postojanost negativnih stereotipa o mladim ljudima kao pasivnim, ravnodušnim, nesposobnim i beskorisnim, zajedno s shvaćanjem da samo ‘gubitnici’ ostaju u BiH, dok hrabri i pametan odlaze”.