Direktori četiri komercijalne televizije koje program emituju u našoj zemlji, Đorđo Sikimić (Nova BiH), Feđa Hadžifejzović (Face TV), Vladimir Trišić (RTVBN) i Sanjin Bećiragić (TV1) uputili su otvoreno pismo na adrese Vijeća ministara BiH, Vlade Republike Srpske, državnih ministarstava komunikacija i prometa, spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, bezbjednosti i spoljnih poslova, Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a i Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAKBiH).
Predmet pisma je implementacija Odluke o raspisivanju javnog poziva za dodjelu za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga upravljanja elektronskom komunikacionom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziju u BiH, takozvani Multipleks C (MUX C).
– U svjetlu nedavnih reakcija predstavnika javnih RTV servisa, kao i donosioca odluka o provođenju procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini, putem kojih je ultimativno traženo povlačenje odluke Vijeća RAK-a o pokretanju javnog poziva za dodjelu Multipleksa C, u ime komercijalnih TV stanica Nova BiH, Face TV, RTVBN i TV1 ukazujemo na to da su argumenti koje plasiraju predstavnici javnih RTV servisa neosnovani i ukazuju na nepostojanje interesa da se proces digitalizacije pokrene sa mrtve tačke. BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitiranje televizijskog signala sprovedeno u praksi, iako je konačni rok za njegovo uvođenje, prema Ženevskom sporazumu, bila 2015. godina, te se tako nalazi među zadnjima u svijetu po pokrivenosti digitalnim signalom i jedina država u Evropi koja ne poštuje međunarodne sporazume, navode direktori televizija.
Ističu da prelazak s analognog na digitalno emitovanje u našoj zemlji traje nedopustivo dugo, upravo iz razloga što Multipleks A i B, koji su dodijeljeni javnim RTV servisima, do danas nisu pušteni u rad.
– U oktobru 2016, kada je pušten testni digitalni signal javnih RTV servisa u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru, pa sve do danas, preostalih šest digitalnih područja ostavljeno je na čekanju, niti je omogućen pristup digitalizaciji signala svih komercijalnih TV stanica u BiH. Javni RTV servisi nisu postigli dogovor u vezi sa formiranjem zajedničkog tijela koje obezbjeđuje koordinaciju korištenja i upravljanja tehničkim resursima prenosne i emisione infrastrukture MUX-a A i MUX-a B, odnosno nisu ispoštovali Odluku Vijeća ministara BiH, u kojoj jasno stoji da će “Odbor sistema javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od stupanja na snagu ove odluke registrovati tijelo u skladu sa Zakonom o Javnom RTV sistemu BiH, koje će osigurati koordinaciju korištenja i upravljanja tehničkim resursima prenosne i emisione infrastrukture MUX A i MUX B”, podsjeća se u pismu.
Osnivač Face televizije Senad Hadžifejzović na naše pitanje koliko je zapravo besmislen zahtjev javnih emitera da se odluka o dodjeli Multipleksa C poništi, a da oni sami godinama ništa nisu uradili kao učesnici ovog procesa, odgovara: “Čekali smo ih godinama. I ništa nisu uradili. Kada mi nešto uradimo, oni se bune”.
Amela Odobašić, rukovodilac Sektora za odnose s javnošću RAK-a BiH, kaže da je Agencija, kako bi ubrzala proces digitalizacije i uzimajući u obzir činjenicu da je krajnji rok definisan Strategijom prošao (17. 6. 2015.), imala prijedlog da nadležne institucije donesu odluku o gašenju analognog signala u BiH, smatrajući da bi na taj način svi učesnici u ovom procesu, javni RTV servisi, kao i komercijalne TV stanice bili motivisani da se dugogodišnji problem prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje adekvatno riješi.
– Međutim, ovaj prijedlog Agencije nije podržan od Ministarstva komunikacija i transporta BiH koje je smatralo da se signal gasi isključivo realizacijom projekta digitalizacije javnih servisa. Međutim, Ministarstvo nije uzelo u obzir činjenicu da su javni RTV servisi upravo zbog prelaska na digitalno emitovanje oslobođeni plaćanja državnog doprinosa za korištenje frekvencijskog spektra, kao i da sadašnje dozvole za javne RTV servise prestaju da važe 26. aprila 2020. godine, a 2021. za komercijalne TV stanice, kaže Odobašić.
Institucije kojima je otvoreno pismo upućeno direktori podsjećaju na činjenicu da javni RTV servisi prave smetnje susjednim zemljama, ali i domaćim kompanijama jer zauzimaju frekventni opseg koji bi trebalo dati na korišćenje drugim tržišnim akterima.
– Podsjećamo da je Strategijom prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje, MUX C namijenjen komercijalnom sektoru na upravljanje. Dosadašnja implementacija digitalizacije je u potpunosti ignorirala privatne TV stanice, pa su one pokrenule inicijativu da same formiraju operatera multipleksa, investiraju u razvoj digitalne infrastrukture u zemlji, te nabave opremu putem koje bi programe emitirale digitalnim signalom, ističu direktori četiri stanice.
Nada li se konkretnim potezima institucija na koje je pismo adresirano? Hadžifejzović ističe da ih one moraju poduzeti.
– Ako neko hoće da digitalizira, odnosno modernizira državu, država treba da mu to i omogući, jasan je Hadžifejzović.
Direktori napominju da je aktivnosti u vezi sa MUX-om C Regulatorna agencija pokrenula upravo na zahtjev komercijalnih TV stanica u državi, koje su sa punim pravom zahtijevale da RAK obezbijedi neophodne uslove za digitalno emitovanje za komercijalne TV stanice.
– Zahvalni smo da je Vijeće Agencije donijelo Odluku o pokretanju procedure za izbor operatora MUX-a C i na taj način prekinulo dugogodišnji diskriminatorski odnos prema komercijalnim TV stanicama i otvorilo mogućnost da se digitalizacija TV signala na teritoriji cijele BiH konačno implementira. Želimo naglasiti da će digitalizacija imati višestruki pozitivan utjecaj na razvoj cijele zemlje, javnih servisa i komercijalnih televizija, telekomunikacija i samim time građana BiH, te ostvariti dodatne prihode za državni budžet, pišu direktori i naglašavaju da će digitalizacija omogućiti ekonomsku održivost tradicionalnih elektroničkih medija u tržišnoj digitalnoj ekonomiji, nudit će znatno veći kapacitet prijenosa koji omogućuje još više lokalnih televizijskih programa na ponudi stanovništvu i prelazak na HD sliku visoke kvalitete.
– Iznimno je važno da se digitalizacijom zemaljske televizije oslobađaju frekvencije za tzv. prvu i drugu digitalnu dividendu, odnosno frekvencijski spektar koji se daje na korišćenje telekom-operatorima za pružanje usluga bežičnog širokopojasnog pristupa internetu. Naime, kašnjenje u gašenju analogije i nedostupnost 700 i 800 MHz spektra ključnog za razvoj 4G mobilne telefonije rezultirali su time da je BiH posljednja zemlja u Europi bez 4G pokrivenosti, u periodu kad EU zemlje kreću u lansiranje 5G mobilne mreže, zbog čega naši građani i dalje plaćaju skuplje i znatno sporije usluge mobilnog interneta, zaključuju direktori.