Američke vlasti optužuju ga po 18 tačaka zbog toga što je WikiLeaks objavio veliki broj poverljivih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša što je, kako navode, dovelo u opasnost živote.
SAD su 10. decembra dobile žalbu u zahtjevu za njegovo izručenje pred Višim sudom u Londonu.
Sud je tada prihvatio uvjeravanja SAD u vezi s uslovima Assangeovog pritvora, uključujući obećanje da ga neće držati u takozvanom zatvoru s maksimalnim osiguranjem u Koloradu, kao i da bi mogao da bude prebačen u Australiju na izdržavanje kazne ukoliko bude bio osuđen.
Odluka se ne očekuje prije druge polovine januara, javlja Radio Slobodna Evropa.
Assange je bio na čelu WikiLeaksa, portala za uzbunjivanje, koji je otkrio tajne vlada širom svijeta s posebnim naglaskom na SAD.
On poriče da je počinio bilo kakvo krivično djelo. Od 2019. je u londonskom Belmarsh zatvoru. Uhapšen je nakon izbacivanja iz ekvadorske ambasade u Londonu zbog kršenja uslova kaucije.
U ambasadu je ušao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku gdje se suočavao sa optužbama za seksualne napade, što je on poricao. Optužbe protiv njega u Švedskoj su u međuvremenu odbačene.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je takođe dodijelila i ekvadorsko državljanstvo.
Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsjednik Lenin Moreno na Twitteru objavio da je Ekvador donio ‘suverenu odluku da povuče azil’ britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.