Zveckanje oružjem na rusko-ukrajinskoj granici potaknulo je u Finskoj i Švedskoj rasprave o tome trebaju li se priključiti NATO-u kako bi članstvom u vojno-političkom savezu odvratile Moskvu od bilo kakve agresije, piše “Hina”.
Odluku o članstvu donosi zemlja podnositelj zahtjeva i 30 članica NATO-a
Nebom nad Finskom kružili su borbeni zrakoplovi tijekom vikenda, a Švedska na porast napetosti odgovara raspoređivanjem vojnika na svoj istureni položaj na Baltiku.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od NATO-a sigurnosnu garanciju da se neće širiti istočno i da nikada neće u svoj savez uključiti Ukrajinu. Takav razvoj događaja potaknuo je vodstva Finske i Švedske da glasno izgovore kako je njihovo pravo aplicirati za članstvo, ako tako odluče.
– Odluku o članstvu Finske donosi ta zemlja i 30 članica NATO-a, a isto to vrijedi i za Švedsku – rekao je u ponedjeljak glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova.
Finska odustala od politike umirivanja Kremlja
Ni Finska ni Švedska nisu službeno objavile da žele postati punopravne članice i saradnju sa Savezom svode na razmjenu informacija i zajedničke vojne vježbe.
Međutim, Čarli Salonius Pasternak (Charly Salonius-Pasternak) iz Finskog instituta za međunarodne odnose, kaže da su Finska i Švedska “svjesno učinile korak kako bi im NATO-a izričito odgovorio da su su njegova vrata za njih i dalje otvorena”.
Elina Valtonen, potpredsjednica finske oporbene Nacionalne koalicijske stranke, smatra da je pridruženje “prirodan korak”.
– Stvara se tješnja saradnja sporazumima ne samo s NATO-om već i s Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama – poručila je Valtonen, te objasnila kako je Finska nakon Hladnog rata odabrala neutralnost da umiri Kremlj. Međutim, od te politike je davno odustala, prenosi “Hina”.