Sinoć, 7. februara, održan je sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Francuske Emanuela Macrona. Sastanak je trajao skoro šest sati, a predsjednici se novinarima obratili tek nakon ponoći. Emmanuel Macron je kazao da je ruski lider Vladimir Putin na pregovorima bio manje ironičan nego inače, te da je tenzija bila opipljiva. Ali također je kazao da, prema njegovom mišljenju, uspio je spriječiti eskalaciju sukoba u Ukrajini.
“Putin mi je rekao da neće inicirati eskalaciju konflikta”, rekao je Makron tokom konferencije za novinare nakon razgovora sa ukrajinskim predsednikom Zelenskim u Kijevu danas.
Glavna tema sastanka je bila trenutna sigurnosna situacija u Evropi, a tu su i suštinske razlike u pogledu na to kako obezbijediti tu sigurnost i šta joj zapravo prijeti.
“Mi smo kategorički protiv širenja NATO-a sa novim članicama na Istok. Zato što za nas dalje širenje NATO-a prema našim granicama predstavlja zajedničku prijetnju. Mi ne idemo ka NATO-u, ali NATO ide ka nama. Dakle, reći da se Rusija ponaša agresivno ne odgovara zdravoj logici”, kazao je Vladimir Putin.
Ulazak Ukrajine u NATO (ni) je prijetnja cijeloj Evropi
Također, na press konferenciji Putin je objasnio kakvu opsasnost nosi uključenje Ukrajine u NATO.
“Ako Ukrajina uđe u NATO odluči vratiti Krim vojnim putem, evropske zemlje će automatski biti uvučene u vojni sukob sa Rusijom. Naravno, potencijal NATO-a nije uporediv sa Rusijom, razumijemo to. Ali također razumijemo da je Rusija jedna od vodećih nuklearnih sila. Neće biti pobjednika. I naći ćete se uvučeni u ovaj sukob protiv svoje volje. Makron ne želi ovakav razvoj događaja i ja se sa njim slažem”, pojasnio je Putin.
Prema njegovim riječima, rješavanje sukoba u Donbasu zaista bi moglo da ublaži tenzije oko Ukrajine, ali za to je potrebno učiniti ono što Kijev pažljivo izbjegava – implementirati sporazume iz Minska.
“U Kijevu ili kažu da će se pridržavati određenih dijelova sporazuma ili kažu da će to uništiti njihovu zemlju, a nedavno trenutni predjsednik Ukrajine je rekao da mu se ne sviđa nijedna tačka ovih sporazuma iz Minska. Pa sviđa se, ne sviđa se, strpi se ljepotice moja. Mora biti ispunjeno. Nema drugog načina”, rekao je Vladimir Putin.
U Ukrajini se ipak ne slažu s tim da bi implenmentiranje sporazuma iz Minska moglo biti rješenje trenutne situacije. Liderka partije “Batkivščina” Julija Timošenko nazvala je sprovođenje sporazuma iz Minska izdajom.
„Očigledno, oni ponovo pokušavaju da natjeraju Kijev da se pridržava neprihvatljivih sporazuma iz Minska. Reći ću jednostavnim jezikom: nemojte ni razmišljati o tome! Ukrajinci to nikada neće dozvoliti i nikada neće oprostiti“, rekla je Timošenko.
Ranije je Andrij Kostin, predstavnik ukrajinske delegacije u kontakt grupi za rješavanje problema u Donbasu, rekao da će Vrhovna rada Ukrajine moći da implementira klauzule sporazuma iz Minska u ukrajinsko zakonodavstvo ako budu u skladu sa nacionalnim interesima.
‘Sigurnost Evrope ne može biti osigurana ako se Rusija ne osjeća sigurno’
Emmanuel Macron je kazao da se mora nastaviti dijalog kako bi se pronašlo rješenje.
“Moramo nastaviti dijalog između svih – Rusije, NATO-a, Evropske unije. Samo na taj način se može naći dugoročno rješenje. Sigurnost Evrope ne može biti osigurana ako se Rusija ne osjeća sigurno”, rekao je Emmanuel Macron.
Putin je rekao da bi niz Macronovih ideja mogao biti osnova za dalje korake u vezi sa situacijom s Ukrajinom.
“Naši razgovori sa gospodinom Macronom tradicionalno su protekli na poslovni način, bili su sadržajni i korisni”, kazao je ruski lider.
U moru informacija plasiranih svakodnevno (čak i one koje uzimamo sa rezervom) možemo vidjeti da je došlo do određenih pomaka povodom cjelokupne situacije između ove dvije zemlje. Prijedlog Rusije, čini se, da je realan i moguć izlaz iz trenutne krize ukoliko bi Zapad odlučio da popusti. Bez obzira na velike benefite koje će dobiti Rusija u smislu jačanja ove zemlje na svjetskoj političkoj sceni, Ukrajina bi izbjegla novi rat i gubitak miliona života. A ukrajinska vlada je kroz sastanke sa brojnim svjetskim zvaničnicima i obraćanjima javnosti pokazala da je spremna na kompromis i razgovor, te je vješto izbjegavala reakcije na bilo koje provokacije.
O potpunoj deeskalaciji i smirivanju tenzija možda je još uvijek rano pričati jer ishod događaja koji slijedi je neizvjestan.
Ukrajina je radila na opremanju i pojačanju svoje vojske još 2014. godine, ali razlika je i dalje ogromna. Pogledajte razliku.
Budžet za odbranu Ukrajine je 9,600,000,000 dolara, dok ruski budžet je 48,000,000,000 dolara. Stanovništvo Ukrajine je 41.37 miliona. U Rusiji živi 149.79 miliona. Broj aktivnih vojnika Ukrajine je 255,000, Rusije – 1,013,000. Broj vojnika u rezervi Ukrajine 900,000, Rusije – 2,000,000. Broj tenkova Ukrajine 2,430, Rusije – 21,921. Broj oklopnih vozila Ukrajine – 11,435, Rusije – 50,921. Broj artilerijskih sistema Ukrajine – 2,921, Rusije – 11,981. Broj raketnih sistema Ukrajine – 550, Rusije – 4,032. Broj aviona Ukrajine- 285, Rusije – 4,206. Broj helikoptera Ukrajine – 142, Rusije – 1,567. Broj ratnih brodova Ukrajine – 25, Rusije – 621. Ukrajine ne posjeduje nijednu podmornicu, sok ih Rusija ima 59. Broj podmornica: 0 i 59.
Rusija natezanjem situacije pokušava da spriječi širenje NATO-a i da pojača svoj utjecaj na dijelovima bivšeg SSSR-a, čak i ako se za to treba uništiti jedna država. Postavljanjem ultimatuma i igranjem sa životima miliona ljudi bori se za svoje nekada izgubljeno mjesto na svjetskoj političkoj sceni. Ukrajina bi izbijanjem vojnog sukoba mogla postati jedna u nizu uništenih zemalja zbog prepiranja i pokazivanja svoje moće kroz koristi ratovanja svjetskih sila.