Sukob u Ukrajini baca sjenu na Balkan. Nakon što je NATO prije nekoliko dana inicirao jačanje svoje prisutnosti na istočnom području saveza i namjerava poslati po dvije hiljade vojnika u Rumuniju i Bugarsku, zaoštren je ton i u Bosni i Hercegovini.
Iako NATO oklijeva pojačati svoje trupe u BiH, na što vojni ekpserti pozivaju već duže vrijeme i za što NATO ima mandat, ta opcija ostaje otvorena, navodi Erih Ratfelder, dopisnik njemačkog “Die Tageszeitunga“.
Ruska ambasada u Sarajevu često je napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji. U utorak ona je neobično oštrim tonom kritikovala stavove Vijeća za provedbu mira (PIC). PIC okuplja više od 50 država i međunarodnih organizacija zainteresovanih za BiH. To tijelo treba da nadgleda mirovni proces uime Ujedinjenih nacija.
Dodik svoj entitet želi pretvoriti u zasebnu državu
Upravi odbor PIC-a, u kojem participira i Rusija, osudio je prošle sedmice odluku Narodne skupštine RS o osnivanju entitetskog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, uprkos protivljenju ruskog ambasadora.
Ova institucija je trn u oku srpskom nacionalističkom vođi Miloradu Dodiku, jer on svoj entitet želi pretvoriti u zasebnu državu. Osim vlastite vojske, to uključuje prijenos i drugih suverenih prava države. Naprimjer, on želi preuzeti kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Ustavni sud presudio da pripadaju državi.
A u to je uključeno mnogo novca: Dodik je kod međunarodnih banaka založio dijelove državne imovine Bosni i Hercegovine kako bi dobio kredite. On također strahuje da će za svoje korupcijske afere odgovarati pred državnim sudom nakon što mu istekne mandat srpskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu.
Sve ove pozicije podržava ruska strana, iako zapadne diplomate vjeruju da krši Daytonski mirovni sporazum.
Srce bošnjačke i nenacionalističke većine kuca za Ukrajinu
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH također je na nišanu Moskve. Bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta, koji je na toj funkciji od 2021. godine, srpska i ruska strana ne priznaju. U novembru, Moskva je čak spriječila Šmita da prezentira svoj izvještaj o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a. Dodik i Moskva prekinuli su sve kontakte sa njim.
S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju prema linijama zaraćenih strana. Podrazumijeva se da srpski autokrat Dodik podržava ruskog predsjednika Putina.
Sa druge strane, srce bošnjačke i nenacionalističke većine kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada od prije 30 godina i uspoređuju tadašnji embargo UN-a na uvoz oružja sa oklijevanjem Zapada da pošalje oružje Ukrajini.
Hrvatski nacionalisti pokazuju simpatije za Putina
“Srpska armija je tada imala svo oružje, ali su oni odbili dati nama oružje za odbranu. Kakva nepravda”, prisjećaju se susjedi u ulici Mehmed-paše Sokolovića u Sarajevu, koji su puni simpatija prema Ukrajincima.
U drugu ruku, hrvatski nacionalisti iz Hercegovine, predvođeni Draganom Čovićem, pokazuju otvorene simaptije za Putina. Činjenica da se Čović pojavio na sjednici Narodne Skupštine RS-a 1. februara i pozdravio Dodikovu politiku podrivanja institucija države Bosne i Hercegovine naišla je na dobar prijem kod hrvatskih desničara.
Ali ne u cijeloj Hrvatskoj: novine poput “Slobodne Dalmacije” i “Jutarnjeg lista” podsjetile su da je Dodik uvijek sprečavao Hrvate koji su protjerani tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine da se vrate svojim kućama, napisao je Erih Ratfelder, dopisnik njemačkog “Die Tageszeitunga”.