Tenzije su ogromne. Pomno se pomatra svi potez kako dvaju strana tako EU i NATO-a. Ono čega smo valjda svi svjesni jete kako ruska prijetnja Ukrajini traži odlučnu reakciju Zapada jer predstavlja opasnost ne samo za tu zemlju, nego za cijeli evropski kontinent, pa tako i za zemlje poput Bosne i Hercegovine čiju stabilnost SAD snažno podupiru. Da li se Rusija tim činom “ruga” Evropi, traži opravdanje ili na taj način targetira krivca, u razgovoru za Face.ba reći će nam vojni ekspert i penzionisani šef Katedre za odbrambene tehnologije Mašinskog fakulteta u Sarajevu, Berko Zečević.
RAZGOVARALA: AZRA MUSTEDANAGIĆ LIČINA
FACE: Da li su Ukrajinci svjesni „opasne igre“ u kojoj se našla njihova zemlja – stiješnjena između interesa Rusije i ključnih zapadnih sila?
Svaki građanin Ukrajine svjestan je složenosti situacije u kojoj se nalazi više godina, a posebno posljednjih mjesec-dva. Sada je Ukrajina izložena žestokom psihološkom, ekonomskom i posebno vojnom pritisku i takvo se stanje odražava na svakodnevni život, cijene proizvoda, brigu unutar porodica za mladiće koji su u vojsci itd.
FACE: Da li Zapad izaziva Rusiju da reagira i napadne Ukrajinu?
Nije stvar u izazivanju, već se uspostavljaju novi odnosi između Rusije i Zapada u cjelini. Rusija je stabilizovala svoje vojne potencijale, koristi svoje energetske resurse (naftu i plin) za daljnje vojno jačanje i intenzivira svoje prisustvo van granica Rusije.
FACE: Zašto Washington traži javno neobjavljivanje teksta svog odgovora Moskvi?
Teško je odgovoriti na to pitanje. Jedan je od razloga što je poslije promjene predsjednika u Americi trebalo stabilizirati odnose unutar NATO-a, a koje je doveo u pitanje predsjednik Trump. Razlog je nemogućnost jednostavnog odgovora, zbog čega nisu nastavljeni pregovori oko Sporazuma o ograničenju razvoja i razmještanja raketa srednjeg dometa sa nuklearnim bojevim glavama. Treći je razlog što su postojala obećanja data Ukrajini: da će je NATO braniti, a to objektivno ne može.
FACE: Sedmicama čitamo/gledamo vrlo napetu situaciju. Hoće li se, po Vašem mišljenju, dogoditi ruska invazija ?
Neće! Manevri ruskih snaga na granici sa Ukrajinom iz Rusije i Bjelorusije stvorili su situaciju da će narednih mjeseci i godina doći do teških i napetih pregovora, kako unutar NATO – tako unutar Evropske unije, da se otklone uočeni problemi u reagiranju u kriznim situacijama, a koji su se pokazali u ovoj krizi.
FACE: Da li Ukrajina može iskoristiti trenutnu situaciju? Ako da, na koji način?
Ne! Ukrajina će dobiti i dobila je modernu vojnu opremu. Dobit će i zajam od jedne milijarde dolara od Amerike, ali troškovi ove napete situacije sada, i posljedice koje će se pojaviti, prevazilazit će pozitivne efekte.
Ukrajina mora, po dogovoru iz Minska, da razriješi svoje odnose sa dvjema svojim pokrajinama i da ih zakonski regulira. To nisu uradili do sada, a sada imaju zahtjev za njihovom samostalnosti od strane Ruske Dume. Kriza ostaje i dalje.
FACE: Gdje je tu SAD? Pročitali smo razna saopćenja povodom situacije u kojoj se nalazi Ukrajina. Da li je ovo dio strategije Bidenove administracije? Da li se oni se nadaju da će odvratiti Rusiju time što sada precizno daju podatke i šalju poruku: „Znamo što radite, kako radite i ne možete nas iznenaditi kao što ste nas iznenadili 2014. godine s Krimom?“
Po mom mišljenju, ovo što se dešava ovih sedmica jasno ukazuje da svaka ozbiljna zemlja i političari treba da imaju na umu da u kriznim situacijama ostaju generalno sami u suočavanju sa vanjskim prijetnjama.
Prvi put je jasno rečeno: NATO neće djelovati u zemljama koje nisu članice NATO pakta ili ako ne postoji neki poseban sporazum o pomoći. Ukrajina nema tog sporazuma.
FACE: Dok Moskva tvrdi da povlači dio trupa, SAD tvrdi da ih stavlja u “položaje za napad”. Kome tačno vjerovati i čija je korist najveća u cijeloj ovoj situaciji?
Dok se ne počnu masovno povlačiti tenkovske jedinice, mehanizacija i helikopterske jedinice, stanje je ozbiljno i zahtijeva oprez.
FACE: Šta radi Kina? U kojoj mjeri Rusija može da računa na nju? Hoće li i da li treba povući neke od poteza? Da li je možda i svjesna da je ona sljedeća na redu i da u slučaju „pada Rusije“ više nema potrebnu stratešku sigurnost, tj. da bi bila okružena sa svih strana?
Kina prati i uči. Kina i Rusija nisu protivnice, ali nisu ni partneri. U budućnosti će Kina biti druga vojna velesila u konvencionalnom naoružanju.
Nemoguće je da Vaš termin „pad Rusije“ ikada postane stvaran. Rusija je nuklearna velesila koja ima najviše nuklearnih bojevih glava i projektila. Po tome ona ostaje velesila i dalje i bit će ispred Amerike i Kine. Kina ne želi da uđe u proces Sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja.
Kina ima svoja osjetljiva područja u odnosima sa Amerikom i Japanom. To u Tajvan i vještačka ostrva koja Kina gradi u Južnom kineskom moru i na osnovu kojih želi da to more bude teritorijalno more Kine. Na taj način bi se stvorili drugi uvjeti u vezi ekonomskih i saobraćajnih prava za tu zonu. Time bi bio sužen prostor kretanja Američkim, Japanskim i drugim mornaricama i ekonomskim pomorskim resursima za istraživanje od strane drugih zemljama.
FACE: Ukoliko se desi rat, šta će to ukupno značiti za cijelo gospodarstvo (ne samo u kontekstu plina) u Evropi?
Neće biti rata. Prije dva dana predsjednik Putin naglasio je da Rusija ne želi da plin bude energetsko oružje upereno ka stanovnicima Evrope, ali samo ako se sklope dugoročni sporazumi o snabdijevanju Evrope plinom. To znači puštanje u pogon „Sjevernog toka 2“ i pregovaranje o snabdijevanju Ukrajine plinom. Rusiji treba normalizacija prodaje plina sa Evropom jer njena ekonomija bitno zavisi od toga.
FACE: Postoji li mogućnost ulazaka Rusije i SAD-a u direktni oružani sukob zbog Ukrajine?
To je isključeno!
FACE: Usred tog rusko-američkog sukoba je Evropska unija. I dok Amerikanci koriste taktiku zastrašivanja, evropske vođe šalju poruke koje idu u smjeru relaksacije odnosa. Problem je što EU nema vlastitu vojsku nego je ovisna o NATO-u. Da li zbog toga Rusija daje sebi za pravo da od Amerike očekuje da „obeća“ kako Ukrajina nikada neće ući u NATO i zašto je to Rusiji važno?
U ovoj su se krizi pokazale slabosti Evropske unije i NATO-a. U narednom će se periodu vršiti analize i vjerovatno korekcije.
NATO je pokazao sporost i relativno neka oklijevanja pojedinih zemalja za raspoređivanjem novih snaga na njihovim teritorijama. Dalje, moraju se povećati izdvajanja zemalja za naoružanje.
EU je pokazala sporost i nejedinstvo u reakciji na prijetnje. Postoje ideje da se ukine konsenzus u odlučivanju i da se usvoji odlučivanje većinom glasova. Karakteristična je reakcija predsjednika Mađarske, koji ovih dana spominje izlazak iz EU.
Vjerujem da će zemlje, pristalice formiranja evropske vojske, biti sve snažnije i uspješnije u tom pravcu.
Vjerujem da Ukrajina neće biti ozbiljno razmatrana za prijem u NATO minimalno narednih deset godina.
FACE: Ne smijemo zaboraviti da dolazi i rasputica, odnosno proljetno blato i vrijeme kada putovanja po Rusiji i Ukrajini neoznačenim putevima postaju teža. Ona dolazi krajem marta i početkom aprila. Tada su i sami ruski tenkovi puno pokretljiviji. Ima li brige za nadolazeće vrijeme? I da li je „rasputica“, ključni faktor koji odlučuje da li će biti rata u Ukrajini?!
Rata neće biti i nije ni bio planiran. Rat prema zemlji koja ima preko 40 miliona stanovnika ne vodi se sa vojnim potencijalima od 150.000 vojnika. Ne vidim šta bi realno Rusija postigla tim ratom… Osvajanje bilo kojeg većeg grada u Ukrajini zahtijevalo bi velike gubitke u ljudstvu s obiju strana i posebno veliki broj žrtava civilnog stanovništva.
Ovo su bile ratne igre visokog rizika, sa ciljem uspostavljanja političkih razgovora na više nivoa i pravaca.
FACE: Šta tačno Putin želi? Da li je cilj bio ismijati EU ili su posljedice mnogo gore?
Predsjednik Putin je pokazao svoju moć kao vođa jedne države koja želi da povrati svoj imidž velesile i u tome je privremeno uspio. Pokazao je da može da privremeno energetski ugrozi Evropu i svojim potezima je primorao NATO i EU da pokažu sve svoje slabosti. Ali dugoročno, EU je moćna zajednica, a NATO je i dalje najbolja vojna organizacija na svijetu i ova kriza ga može samo ojačati i učiniti efikasnijim.
FACE: Kako će se ova situacija, po Vašem mišljenju, riješiti?
Pregovori Ukrajina – Rusija na sprovođenju Minskog sporazuma. Pregovori NATO i Rusija o uspostavi sigurnosti u Evropi. Pregovori Amerika – Rusija oko Sporazuma o raketama srednjeg dometa sa nuklearnim bojevim glavama.