Priča o djeci rođenoj nakon silovanja u ratnoj BiH potresla tuzlansku publiku

 

U proteklom ratu u Bosni i Hercegovini silovano je između 35 i 50 hiljada žena, a većina njih je nakon ovog čina zatrudnjela. Djecu su na svijet donijele, a skoro dvije i po decenije nakon rođenja oni su i dalje nevidljiva kategorija koja se nalazi na margini bh. društva.

Posebna emocija djeteta silovane majke

Priča Alena Muhića bh. ali i svjetsku javnost nije ostavila ravnodušnom. Muhić je dijete silovane majke koji je rođen 1993. godine u goraždanskoj Ratnoj bolnici. 

Nakon upoznavanja sa Muhićem austrijski reditelj Darrel Toulon odlučio je kreirati predstavu koja će na pozorišne daske donijeti ispovijesti djece koja su rođena kao posljedica silovanja u našoj zemlji. 

 

Muhić je u Narodnom pozorištu u Tuzli osjetio posebnu emociju, a u razgovoru za Klix.ba je kazao da se godinama bori protiv stigme i diskriminacije koja prati ovu kategoriju bh. društva.

 

“Emociju koju osjećam ne mogu riječima opisati, jer djeluje kao da prvi put pričam svoju životnu priču. Kada sam 2006. godine izašao u javnost sa svojom pričom, odnosno kada sam saznao da moji roditelji nisu biološki, bilo je izuzetno teško pričati o tome. Od tog prvog dijela filma, ja iznova moram ponavljati da smo mi sasvim normalni ljudi te da smo mi posljedica onoga što je bilo tokom proteklog rata. Mi se ne trebamo ničega stidjeti, ali se borimo protiv stigme i diskriminacije koja nam je nanesena”, rekao je Muhić za.

 

Smatra da je ova kategorija društva danas na nekom novom mjestu, jer ih je, kako je naveo, javnost počela prihvatati, dajući im određeni vjetar u leđa. 

Kroz dokumentarno-plesni komad tuzlanska publika upoznala se sa teškim sudbinama ljudi koji danas u prosjeku imaju 25 godina. Među njima je i Ajna Jusić koja se večeras pojavila na sceni. Ova mlada djevojka provela je 25 godina u tišini, misleći da je dijete mržnje i srama. Međutim, to je mnogo drugačije. 

 

Ona je danas, kako kaže, najponosnija kćerka najhrabrije i najjače majke na svijetu koja je večeras prisustvovala svjetskoj premijeri predstave. 

 

Posebna ljubav između majke i kćerke

Ajnina majka Sabina Bašić, kao osoba koja je na svojoj koži osjetila strahote vihora minulog rata, za Klix.ba riječima nije mogla opisati večerašnje osjećaje, kazavši da je ponosna na svoju kćerku koja je posebna.

“Dvadeset i pet godina su naše priče stavljane pod tepih. Toliko mi je drago da moja Ajna koja je originalna ima snage da priča o svemu ovome. Drago mi je što nećemo umrijeti, a da o nama ne ostane pisani trag. Sve više se priče svode na to da se nama sve ono nije desilo, da je to izmišljeno… Hvala svima koji i najmanji dio podrške pruže mojoj Ajni. Ponosna sam što je imam”, rekla je Bašić. 

 

Ranijih godina kroz Sabinin život prolazile su razne misli, odnosno trenuci kajanja, odbijanja, pitanja da li je uopšte trebala roditi. 

“Sve protekle godine su bile preteške za mene. Kada vam kažem da pogledate vojnika bez ruke, vi vidite njegovu bol. Ali, ja nemam načina da vam pokažem koliko mene boli. Najviše nas boli što se naše rane ne vide, ali nas odbacuju i omalovažavaju te ispada kao da smo mi krive za sve to”, dodaje Bašić. 

Međutim, danas je to samo prošlost. Nakon saznanja na koji način je nastala, Ajna i njena majka ostvarile su poseban odnos.

“Mi smo drugarice, mi smo majka i kćerka. Svaka majka osjeti majčinsku ljubav, ali ova naša je posebna. Mislim da se ovakve ljubavi ne mogu roditi”, riječi su Ajnine majke izgovorene za portal Klix.ba.

 

Tema koja je nedovoljno zastupljena u javnosti

Predstava “U ime Oca” nastala je u koprodukciji Alfa grupe iz Austrije i Narodnog pozorišta iz Tuzle, a direktor ove ustanove kulture Mirza Ćatibušić smatra da je ovaj projekt od višestrukog značaja. 

“Pričati o jednoj ovakvoj temi koja je nedovoljno zastupljena u javnom diskursu je od neprocjenjivog značaja. Uloga teatra je da postavljamo pitanja, a ponekad i dajemo odgovore. Ali, najvažnije je da sebi postave pitanje oni koji pogledaju ono što radimo. U tom slučaju mislim da je izrazito važno govoriti o ratnim zločinima. Proces ulaska u nekakvu katarzu i resetovanje sistema nama se nije desilo, jer na dnevnoj osnovi imate one koji brane zločine i ratne zločince”, kaže Ćatibušić.

 

Pored Ajne Jusić uloge u ovoj predstavi ostvarili su još i Mirna Mišković, Samed Alić, Ermin Avdić, Ivana Cook, Jasmina Ibrahimović, Sadika Kahrimanović, Marija Novaković, Norbert Wally te Feda Zahirović.

Na sceni tuzlanskog pozorišta  je ispričana priča za koju treba plemenita ljudska empatija za jedne teške sudbine mladih ljudi koji su nesebično svoja iskustva podijelili sa prisutnom publikom.

Predstava je realizirana zu podršku Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo