Stotine ljudi, različitim lokalnim tradicijama, obilježilo je danas u Istanbulu Nevruz, praznik proljeća, javlja Anadolu Agency (AA).
Za ovaj praznik se vežu i različite legende o ponovnom rađanju prirode i rađanja novih nada ljudi te se nerijetko prakticiraju i različiti obredi molitvi za bolje sutra pojedinaca i čovječanstva uopće.
Stanovnici Istanbula današnji dan obilježili su kroz tradicionalne običaje, među kojima je najinteresantniji skakanje preko vatre. Vjeruje se da preskakanje preko vatre čovjeka štiti od zla i bolesti, zbog toga se na prvi dan proljeća simbolično preskače plamen.
Svečanosti u Istanbulu u Parku kulture “Topkapi” prisustvovao je i Coskun Yilmaz, direktor Uprave za kulturu i turizam u Istanbulu.
Događaj je počeo performansom janjičara, vojnika pješadije Osmanskog Carstva, koji je organizovala Gradska uprava.
Dio svečanosti je bila i podjela tradicionalnih jela i kirgiski i turkmenski plesovi.
“Nevruz je praznik koji se slavi s istim osjećajem i uzbuđenjem ne samo u našoj zemlji i gradu, već i šire, od Balkana do Turkestana”, rekao je Yilmaz.
Prije izvedbe kirgijskog tradicionalnog plesa pod nazivom “Ak Kuu” Funda Kilincarslan, voditeljica ogranka mladih “Turkic World Research Foundation”, izjavila je da je njihov cilj ovim događajem ojačati veze između turkijskog svijeta i natjerati ljude da se prisjete svojih historijskih veza.
“Nevruz znači jedinstvo i zajedništvo”, naglasila je Kilincarslan.
Za Mayu Cagriyivu (20), jednu od učesnica, praznik predstavlja uživanje i sreću.
Atilla Boyacilar (73) prisustvuje obilježavanju skoro svake godine pa i ove.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN), na prijedlog zemalja koje obilježavaju ovaj praznik, proglasila je Nevruz danom koji promoviše mir i solidarnost. Riječ je o prazniku od davnina, koji označava prvi dan proljeća i obnavljanja prirode. Nevruz je upisan na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a 2009. godine.
Proslava koja promoviše harmoniju i jedinstvo među generacijama datira još iz drevnog Irana, a u iranskoj mitologiji nekoliko mitova u vezi je sa Nevruzom.
Neki Nevruz proslavljaju kao dan kada je Bog stvorio svijet, a drugi kao dan kada je Noa prvi put kročio na tlo. Neki ga pak proslavljaju kao dan kada je stvoreno prvo ljudsko biće, a jedni vjeruju da je dan i noć jednako traju na Nevruz i da on nagovještava proljeće.
Oko 300 miliona ljudi širom svijeta s tradicijom i ritualima slave Nevruz, posebno na Balkanu, u regiji Crnog mora i Kaspijskog mora, na Kavkazu, u centralnoj i južnoj Aziji i na Bliskom istoku.
Nevruz se proslavlja u Afganistanu, Albaniji, Azerbejdžanu, Sjevernoj Makedoniji, Indiji, Iranu, Kazahstanu, Kirgizistanu, Tadžikistanu, Turskoj i Turkmenistanu. Državni je praznik u Iranu, Iraku, Gruziji, Armeniji, Afganistanu, Azerbejdžanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu i Kirgizistanu. Nevruz slave i Kurdi u Iraku i Turskoj.
Tokom Nevruza ljudi se okupljaju, a posebno porodice i prijatelji, u svojim domovima ili na ulicama. U prve posjete kući ide se najstarijim članovima porodice, ljudi se sastaju i razmjenjuju poklone, a na zalasku Sunca organizuje se velika gozba, muzika i ples.
Dio proslave uključuje i pripreme specijalne hrane, a jedno od najvažnijih jela je baklava.
Sabzi Polo Mahi, jelo u kojem je kombinovana dimljena riba, riža i biljke, služi se dan prije Nevruza, zajedno s jelom Resteh Polo, koje se pravi od riže i nudli.