Iako to mnoge neće zanimati nakon što se nepoznati objekt srušio pred studentskim domom u Zagrebu te uz svu silu nestvarnih horor vijesti iz Ukrajine, sinoć su osvanule dvije važne svjetske vijesti; prva je o reakciji Europske središnje banke na inflaciju i događaje u Ukrajini, a druga je o nastavku rasta američke inflacije.
Te dvije vijesti međusobno su povezane te nagovješćuju kao realan vrlo pesimističan scenarij za globalnu ekonomiju, posebice gospodarstvo EU. Krenimo od kasnije vijesti: Indeks rasta potrošačkih cijena u Sjedinjenim državama u veljači je dosegnuo 7,9 posto. Približavanje rasta inflacije granici od 8 posto u Sjedinjenim državama nije samo zabrinjavajuća statistika, koja nije viđena u zadnjih 40 godina, nego podatak koji ukazuje kako će rast cijena, po svemu sudeći, dodatno ubrzati, što bi moglo uzrokovati krupne strukturne probleme američkoj i globalnoj ekonomiji. Prema tumačenjima eksperta podatak o inflaciji od 7,9 posto reflektira dio rasta cijena energenata uzrokovan tenzijama oko Rusije, ali ne i zadnju eksploziju cijena energenata i drugih sirovina. Taj novi snažni pritisak na rast cijena vidjet će se tek u podacima iz ožujka, a u tom trenutku već će biti pokrenuta lančana reakcija poskupljenja. Rat u Ukrajini djelovat će, sasvim sigurno, radikalno proinflatorno, a ključne centralne banke svijeta – američke Federalne rezerve i Europska središnja banka – neće se usuditi nagaziti monetarnu kočnicu za zaustavljanje rasta cijena jer su zbog ukrajinskog sukoba preplašene za perspektive globalnog rasta. To je ekonomska kontradikcija. Ako ne zaustave inflaciju, problemi bi mogli biti veći.
Druga važna monetarna vijest pregažena Ukrajinom i navodnim dronom jest informacija o zaključcima Europske središnje banke o nastavku monetarne politike nakon Putinove invazije na Ukrajinu te recentne pokazatelje koji ukazuju na jačanje inflatornih trendova. U mutnom priopćenju ESB je zapravo poručio kako neće učiniti ništa bitno osim što će malo ubrzati planirano smanjivanje programa otkupa vrijednosnica: umjesto smanjivanja s 50 milijardi, pa na 40, i 30, u mjesecima koji dolaze smanjit će na 40, 30 i 20 milijardi eura. U osnovi to znači da i dalje nastavljaju program poticanja ekonomije bez obzira na inflaciju.
Nešto više od te pasivnosti ESB-a iznenadili su komentari u pojedinim poslovnim medijima koji su došli do zaključka kako su u ESB-u prevladali jastrebovi koji se protive monetarnim stimulansima. Problem te interpretacije u tome je što se kroz monetarne stimulanse inflacija ne može zaustaviti te je nejasno da li globalne tenzije dovode do zbrke u glavama komentatora, ili oni pak prepričavaju stavove investitora i biznismena koji od monetarnih i fiskalnih stimulansa imaju neposredne imovinske koristi, za razliku od srednjeg sloja i siromašnijih građana koji mogu imati samo neposredne štete.