Premijer Mađarske Viktor Orban boravi 19. marta u Srbiji, gde će zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, prisustvovati puštanju u saobraćaj međunarodne pruge od Beograda do Novog Sada.
Trasa pruge, koja je planirana da vodi do Budimpešte, deo je kineskog strateškog projekta “Pojas i put”.
Kako je na svom Instagram nalogu napisao Vučić 19. marta ujutro dvojica državnika će u sklopu Orbanove posjete imati i zajedničku vožnju brzim vozom.
Posjeta mađarskog premijera organizovana je dvije nedelje pred izbore u Srbiji, ali i Mađarskoj, 3. aprila.
Projekat izgradnje brze pruge Beograd – Budimpešta, procjenjen na dvije milijarde dolara, započet je još 2014. godine u Beogradu, na samitu šesnaest država centralne i istočne Evrope i Kine, a ugovor o modernizaciji prve dionice potpisan je 2017. u Pekingu.
Nakon što su vlasti u Srbiji raspisale konkurs na kojem se biralo ime voza, kojim će se i dva državnika voziti, pobjednički izbor bio je “Soko”. Kako je najavljeno, vozovi na toj dionici bi trebalo da razvijaju brzinu od 200 kilometara na sat.
Redovan putnički saobraćaj na pruzi Beograd – Novi Sad, dugoj 74,9 kilometra, počeće u nedelju, 20. marta.
Dionica Beograd – Centar – Stara Pazova, od 34,5 kilometara, građena je iz kredita kineske Eksim banke, a vrijednost ugovora bila je 350,1 milion dolara. Izvođač radova je bio kineski konzorcijum kompanija.
Na dionici Stara Pazova – Novi Sad, u dužini od 40,4 kilometra, radove je izvodila ruska kompanija “RŽD Internešenel”, a ukupna vrijednost tog projekta je 585,5 miliona dolara. Finansiranje je obezbjeđeno iz ruskog kredita za modernizaciju srpskih željeznica.
Za radove na trećoj dionici brze pruge od Novog Sada do graničnog prelaza Kelebija sa Mađarskom, u dužini od 108,2 kilometara, koji su već počeli, sredstva su obezbjeđenja iz kineskog kredita, a trebalo bi da budu završeni za tri godine. Izgradnja će koštati 1,2 milijarde dolara.
Izgradnja pruge Beograd – Budimpešta ukupno će koštati oko četiri milijarde eura.
To jedan od prvih projekata u okviru kineske globalne inicijative “Pojas i put”, dogovoren kao zajednički projekat Kine, Srbije i Mađarske.
Mađarska, kao država članica Evropske unije, naišla je na problem oko nepoštovanja pravila kompeticije prilikom dodjeljivanja prava na izgradnju pruge u svojoj dionici. Mađarska je morala po drugi put da raspiše tender i na taj način ispoštuje regulativu Evropske unije.