Ministri vanjskih poslova EU okupili su se u ponedjeljak u Briselu kako bi razgovarali o novim sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a mnogi pozivaju na zabranu uvoza ruske nafte i uglja.
“Neizbježno je da počnemo razgovarati o energetskom sektoru i definitivno možemo početi razgovarati o nafti”, rekao je ministar vanjskih poslova Litvanije Gabrielius Landsbergis novinarima koji su krenuli na sastanak.
“Evropa ne može gledati, ostavljati utisak umora kada se rat u Ukrajini nije završio. Ne možemo se umoriti od uvođenja sankcija, ne možemo se umoriti od pružanja pomoći Ukrajini”, dodao je.
Njegov irski kolega Simon Coveney rekao je da je Dablin “veoma otvoren” za sankcije na rusku naftu i ugalj.
“Mislimo da je to prikladno”, rekao je on, s obzirom na “razmjer razaranja u Ukrajini”.
EU je do sada uvela četiri runde sankcija Rusiji otkako je pokrenula vojni napad na Ukrajinu 24. februara. Na meti su banke, stotine pojedinaca, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, njegovog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i oligarhe, te sektor čelika. Blok je također zabranio izvoz u Rusiju bilo koje robe koju može koristiti njena vojska, kao i luksuznih proizvoda.
Cilj ovih sankcija je, rekli su blok i njegovi saveznici, da se oslabi ruska ekonomija i smanji njena sposobnost prikupljanja sredstava za vojsku.
Više od trećine energije u EU proizvodi se iz naftnih derivata, dok se još petina proizvodi iz prirodnog plina. Čvrsta fosilna goriva, kao što je ugalj, čine 12,7 posto energetskog miksa EU.
Moskva obezbeđuje više od 40 posto uvoza prirodnog gasa u EU, 26,9 posto uvoza sirove nafte i 46,7 posto uvoza čvrstog goriva kao što je ugalj.
Umjesto toga, Brisel je predstavio plan za smanjenje uvoza plina iz Rusije za dvije trećine do kraja 2022. i da bude potpuno nezavisan od ruskih fosilnih goriva prije 2030. godine.
Iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), nezavisne istraživačke organizacije, tvrde da je blok platio više od 16,8 milijardi eura za ruska fosilna goriva od početka invazije.