Madeleine Albright, bivša američka državna sekretarka, preminula je danas. Albright, koja je bila dio administracije predsjednika Billa Clintona, imala je izuzetno važnu ulogu u završetku rata u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa Antohnyjem Lakeom krajem 1994. godine insistirala je na promjeni politike SAD-a prema BiH.
Ko je bila Madeleine Albright
Rođena je 1937. godine u Pragu, pod imenom Marie Jana Korbelová. Obnašala je funkciju američke sekretarke od 1997. do 2001. godine.
S porodicom je prebjegla u Veliku Britaniju nakon nacističke okupacije 1939. Nakratko nakon Drugog svjetskog rata živjela u Čehoslovačkoj, ali 1948. ponovno je s porodicom emigrirala u SAD. Doktorirala je 1976. na Univerzitetu Columbia. Predavala je međunarodne odnose na Univerzitetu Georgetown (1982–1993).
Clinton ju imenovao 1993. veleposlanicom SAD-a pri UN-u, gdje je poticala veći angažman SAD-a u očuvanju mira u svijetu.
Zauzimala se za zračne napade protiv bosanskih Srba i nametanje naftnog embarga Iraku. Bila je prva žena na položaju državne sekretarke SAD-a 1997–2001.
Albright – “majka Haškog tribunala”
Madelaine Albright, zbog svoje podrške Haškom tribunalu, u medijima je nazivana i “majkom Haškog tribunala”. 2002. godine u Hagu je svjedočila u procesu protiv Biljane Plavšić.
Tokom svjedočenja govorila je o “nezamislivim užasima koji su se desili tokom rata u BiH između 1992. i 1995. godine, rekavši da Biljana Plavšić snosi određenu odgovornost za zločine koji su počinjeni tokom sukoba, ali da je na kraju rata podržala Daytonski mirovni sporazum”.
Nakon smrti, Albright CNN je opisao njenu ulogu u sukobima u bivšoj Jugosalviji, naročito u BiH.
“Raspad komunističke Jugoslavije na nekoliko nezavisnih država, uključujući Srbiju i Crnu Goru, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju 1990-ih je izazvao divlja krvoprolića nezabilježena na kontinentu od Drugog svjetskog rata. Izraz ‘etničko čišćenje’ postao je sinonim za Bosnu, gdje su srpske snage lojalne Miloševiću pokušale stvoriti zasebnu državu protjerivanjem nesrpskog civilnog stanovništva”, piše CNN.
“Clintonova administracija nije intervenisala sve do genocida u Srebrenici 1995. godine, kada su Srbi ubili 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, što je dovelo do Dejtonskog mirovnog plana uz posredovanje SAD-a. Ali kada je Milošević tada pokušao da preseli svoj etnonacionalistički plan na Kosovo, Clintonova administracija je okupila koaliciju da ga spriječi da tamo radi ono što mu je u Bosni uspjelo.
Albrigtova je optužila Miloševića da stvara ‘užas biblijskih razmjera’ u svojoj ‘želji da istrijebi grupu ljudi’ – muslimansku većinu na Kosovu. Bila je u to vrijeme pod žestokim kritikama u Wshingtonu, a neki su NATO zračne napade nazivali ‘Albrightinim ratom’, dok su je drugi optuživali da je pogrešno procijenila Miloševićevu riješenost.”
Albright je 1999. na kritike odgovorila: „Preuzimam punu odgovornost zajedno sa svojim kolegama jer vjerujemo da je za nas neophodno da ne stojimo po strani i ne gledamo šta Milošević planira da uradi“, dodajući da „ne možemo gledati zločine protiv čovječnosti”.
Zanimljivo je da je Albright podržavala Milorada Dodika tokom njegovih političkih početaka u kojima je Dodik zagovarao ulazak BiH u NATO, priznavao genocid u Srebrenici i oštro osuđivao glorifikaciju ratnih zločinaca. Nažalost, njena procjena je, pokazat će vrijeme bila potpuno pogrešna.
Madeleine Albright nedavno je prihvatila poziv ministrice Bisere Turković da posjeti Bosnu i Hercegovinu te je podržala aktivnosti na euroatlanskom putu Bosne i Hercegovine. Posjeta se, da nije došlo do iznenadne smrti, trebala desiti u junu.