Misija MMF-a u BiH istaknula je da na ekonomsku aktivnost dodatno utječu napetosti i nedostatak koncenzusa po pitanju reformi koje bi pomogle jačanju integracija.
– Neposredni ekonomski utjecaj rata je veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme. Pravilan odgovor je značajno povećanje javne podrške za najugroženije kategorije, uz izbjegavanje smanjenje poreza ili akciza što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je također pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti, jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina – saopćeno je iz MMF-a.
Istaknuto je da bi hitni prioritet bio uspostava jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka kako bi se olakšalo upravo restrukturiranje banaka i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima.
Borba protiv korupcije
– U smislu budućnosti, strukturalne reforme od presudnog su značaja za unapređenje poslovnog okruženja, stimuliranje zapošljavanja u privatnom sektoru i borbu protiv korupcije. Aktivnosti na ovim reformama trebaju se ponovo započeti što je prije moguće – kazali su iz MMF-a.
Rast cijena je u prethodnoj godini skočio za 5,8 posto, a potaknut je snažnom vanjskom potražnjom, snažnom domaćom potrošnjom, te oživljavanjem turizma.
Prvi efekti rata u Ukrajini, kako je saopćeno u zaključku MMF-a, osjetili su se u finansijskom sektoru te u gubitku povjerenja, kao i u pogledu troškova domaćinstava na hranu i prijevoz.
– Iako su direktne ekonomske veze sa Rusijom i Ukrajinom ograničene, ekonomija BiH osjetljiva je na rastuće cijene roba, usporeniji ekonomski rast u Evropi i strožije finansijske uvjete – kazali su iz MMF-a.
Dodali su da su političke napetosti, uključujući i u pogledu uloge institucija na državnom nivou, paralizirale reforme i negativno utjecale na raspoloženje investitora.
– Očekujemo da će se prosječna godišnja inflacija povećati na 6,5 posto. Kašnjenja u formiranju vlada poslije općih izbora u oktobru mogla bi dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva koronavirusa predstavlja još jedan rizik – istaknuli su.
Prema zaključku MMF-a, fiskalna politika trebala bi ublažiti utjecaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije i očuvati rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju.
Ciljana pomoć ugroženim domaćinstvima
– Usporavanje ekonomije dovesti će do manjeg rasta prihoda i većeg fiskalnog deficita. Nikako ne preporučujemo uvođenje diferenciranih stopa PDV-a kako bi se odgovorilo na inflaciju – saopćeno je.
Dodaju i da je smanjenje stope na osnovne artikle skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima.
– Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru. Vlasti bi trebale pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima. Imajući u vidu neadekvatnu mrežu socijalne sigurnosti, ukidanje akciza na gorivo moglo bi se razmotriti na privremenoj osnovi. Iako je i to skupa i loše usmjerena mjera, bolja je od trajne promjene porezne politike – saopćeno je iz Misije MMF-a u BiH.
Zaključeno je da bi vlasti trebale nastojati poboljšati mrežu socijalne sigurnosti kako bi bile bolje pripremljene za buduće šokove.
– Plate u javnom sektoru su već konkurentne i ne trebaju se dodatno povećavati, jer bi to pojačalo inflacijske pritiske i pogoršalo strukturu javne potrošnje – navode iz Misije MMF-a za BiH.
Smatraju i kako je okvir za javne nabavke neadekvatan i podložan korupciji, te da bi trebalo izmijeniti zakon, ojačati provedbu, i objavljivati informacije o stvarnim vlasnicima firmi kojima se dodijeli ugovor o nabavci.
– A da bi se ojačao okvir za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, vlasti treba da isprave nedostatke u tom zakonu i uspostave registar bankovnih računa – npiše u zaključku Misije MMF-a u BiH.