Po ko zna koji put Bosna i Hercegovina želi našim komšijama Hrvatima ukazati na posljedice koje će donijeti izgradnja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada. Tim povodom danas je održana konferencija, gdje su učesnici međunarodne konferencije “Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore” ukazali na moguće štetne prekogranične utjecaje na teritorij i stanovništvo BiH.
Konferencija je organizovana na incijativu poslanika na svim nivoima vlasti u BiH, a koji su članovi parlamentarnik stranaka okupljeni u “Zelenom klubu”.
U članstvu ovog kluba su poslanici, delegati sa svih nivoa vlasti. Saša Magazinović, predsjednik ovog kluba kazao je kako je primjer kako u BiH ljudi, bez obzira na različite političke stavove, mogu i žele raditi zajedno u cilju rješenja velikog porblema. BiH ne želi da Hrvatska odlaže nuklearni otpad u „naše dvorište“.
Istaknuta je zabrinutost jer mjesto gdje bi se otpad odlagao udaljen je svega par stotina metara od rijeke Une, odnosno granice BiH. Manje od kilometar od tri kilometra od centra općine Novi Grad, par stotina metara od vodozahvata…
Negativni efekat hrvatskog nuklearnog otpada najmanje bi osjetili Hrvati, svega jednu trećinu. Dok bi dvije trećine osjetila upravo Bosna i Hercegovina.
Naglasio je da ovo nije priča ni o kakvoj antihtrvatskoj histeriji, niti to smije biti.
„Hrvatska je naša susjedna zemlja, bit će naš susjed i sutra i prekosutra, za 10, za 100 godina i zauvijek. Želimo da razvijemo dijalog i da u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavamo ovaj problem“, naveo je Magazinović.
Konferencija trebala bi biti poziv na dijaog jer se ovaj problem ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu i njene građane, već i na građane Hrvatske-
– Ohrabruju posljednji potezi Predsjedništva BiH i želim da vjerujem da su uvod u konkretnu akciju sa bh. strane, kazao je Magazinović.
Prema riječima Mirka Šarovića, Hrvatska je na početku ovih aktivnosti imala sedam potencijalnih područja. Pa su ostala četiri, a sada jedno jedino, ono na granici sa Bosnom i Hercegovini nedaleko od rijeke Une.
„Važno je napomenuti da su institucije u BiH na svim nivoima, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima, kao i nevladin sektor, pokrenule veliki broj značajnih aktivnosti i medijskih kampanja kako bi se ova problematika što više aktuelizirala“, naveo je ministar Šarović.
Hrvatska odlučna da ubije stanovinštvo i prirodu. Odbili su sve primjedbe vezane za postupak strateške procjene uticaja na okolinu.
„Po meni, u narednom periodu, bilo bi potrebno da se traži od Republike Hrvatske da se uvaže zahtjevi građana BiH, nevladinog sektora, lokalne zajednice, jedinica lokalne samouprave, kantonalnih, entitetskih, državnih institucija, i odustane od daljeg procesa određivanja konačne lokacije za izgradnju ovog odlagališta“, smatra ministar Šarović.
Misli da je potrebno da se nastave razgovori s predstavnicima Republike Hrvatske “u cilju odustajanja od konačne izgradnje”, te da je potrebno insistirati na formiranju zajedničke stručne radne grupe.
„Vjerovatno je sazrelo i vrijeme da se zatraži uključivanje međunarodne zajednice u ovaj proces, prije svega EU i drugih zemalja koje mogu pomoći u rješavanju odlaganja istrošenog nuklearnog otpada. Jedan od mogućih ciljeva trebao bi biti i priprema za razmatranje mjera moguće međunarodne arbitraže po ovom pitanju, ukoliko pregovori i zajednički rad na ovom pitanju propadnu“, kazao je ministar Šarović.
Srebrenka Golić zahvalila je akteulnom sazivu Predsjedništva BiH, “koji su prepoznali značaj i problem Trgovske gore i skladištenja i odlaganja nuklearnog otpada, odnosno istrošenog nuklearnog goriva”.
„Konačno da se neko iz BiH javno oglasi, oštro i rezolutno od Republike Hrvatske zatraži da se ta lokacija dislocira i da se to skladištenje eventualno nađe na nekoj lokaciji koja se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, a nikako na granici sa susjedima“, istaknula je Golić.
Hrvati rade kako im paše, nikada nisu obavijestili Bosnu i Hercegovinu o svojim planovima.
„Mi smo te informacije crpili sa portala nezavisnih hrvatskih medija. Nikada nas vlasti nisu o tome obavijestile. Nikada se hrvatska strana nije udostojila da nam odgovori, da nisu prihvaćene naše primjedbe. Samo je ignorantski odnos bio prema svim našim inicijativama koje su dolazile iz BiH kada je u pitanju ova problematika“, kazala je Golić.
Dodala je kako misli da će, nakon zaključka Predsjedništva BiH i današnje konferencije, biti upućen konačan apel vlastima Republike Hrvatske da aktiviraju one lokacije koje su imali nekada u prijedlogu.
Ona je podsjetila je da je rijeka Una proglašena prirodnim dobrom, parkom prirode, u neposrednoj blizini nalazi se Nacionalni park Una.
„Zar je prirodno da vlasti jedne zemlje žele da zagade “krajiški biser”, rijeku Unu, da unište ono što ljudi uzgajaju. Što je najgore, lokacija koju su odabrali ni geološki ne odgovara toj vrsti skladištenja i lagerovanja te vrste otpada, jer je to tlo vodopropusno, ispresijecano vodotokovima koje se ulijeva direktno u rijeku Unu, a pored svega trusno, šesti, sedmi stepen trusnosti. Ni jedna parametar ne odgovara“, istaknula je Golić.
Kazala je da ukoliko predstavnici BiH budu složni i tražili da se to dislocira, zbog dobrosusjedskih odnosa BiH i Hrvatske, “da će ipak Republika Hrvatska, u svojim ogranima, preispitati svoju prvobitnu odluku i da će taj otpad odlagati na mjestu gdje postoje ekološki i drugi parametri, seizmički, geološki, koji će biti pogodni da se ta vsta otpada odlaže”.