Ukoliko nam je zajednički interes djelovati u pravcu izgradnje pravosudnog sistema u službi bh. građana, u proces unapređenja izvršnog postupka moraju se intenzivno uključiti sva tri stuba vlasti, sudska, izvršna i zakonodavna vlast, jer je samo na taj način moguće izvršiti sveobuhvatnu reformu oblasti koja značajno utiče na funkcionisanje cijelog pravosudnog sistema, ističu iz VSTV-a BiH.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, u okviru Projekta unapređenja efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH, koji finansira Vlada Švedske, realizuje brojne aktivnosti na reformi izvršnog postupka, ali uz angažman isključivo sudske vlasti, nerealno je očekivati ozbiljnije promjene.
Najveći problem u postojećem modelu izvršnog postupka predstavljaju veliki broj predmeta, nedovoljni ljudski resursi, propisi, te sam način provođenja izvršnog postupka.
Trenutno, blizu dva miliona neriješenih predmeta u sudovima čine tzv. komunalni predmeti, ne postoji jedinstvena baza podataka o dužnicima kao ni dovoljno razvijen sistem razmjene podataka između ključnih subjekata u izvršnom postupku: institucija koje raspolažu informacijama o imovini dužnika, sudova, izvršitelja i tražilaca izvršenja, a trenutni zakonski okvir ne daje željene rezultate. U trenutnom sistemu, sudovima i tražiteljima izvršenja nisu dostupne informacije o imovini dužnika zbog čega izvršni postupak traje dugo.
Promjene u navedenim oblastima dovele bi do značajnog ubrzanja postupka izvršenja, ostvarenja primarnog cilja zaštite prava građana u pravnim postupcima u BiH i doprinijelo ukupnoj ekonomičnosti postupka. S druge strane, indirektan rezultat bio bi i rasterećenje sudova što bi se odrazilo na njihovu efikasnost, prvenstveno u pogledu kvalitetnijeg utroška postojećih ljudskih i materijalnih resursa pravosudnih institucija u svrhu osiguravanja pravde za sve građane BiH, a paralelno i do značajnog smanjenja broja neriješenih predmeta.
Kao jedan od ključnih koraka za unapređenje trenutnog sistema izvršnog postupka u BiH, prepoznato je izmještanje faze izvršenja sa sudova na profesionalne izvršitelje, ali za ovakvu vrstu promjena još uvijek ne postoji dovoljan nivo volje i spremnosti nadležnih ministarstava.
Uspostavljanje službe profesionalnih izvršitelja i funkcionalnog sistema razmjene podataka o imovini dužnika, koraci su na kojim insistira EU kroz sve programe podrške reformi bh. pravosuđa i nalaze se u preporukama svih ključnih strateških dokumenata koje je BiH, kao potencijalna zemlja kandidat za pridruživanje EU, dužna ispuniti.
Ukoliko bi izvršenja sudskih presuda vršili profesionalni izvršitelji umjesto sudova, kako pokazuju prakse brojnih europskih pravnih sistema, sudovi bi u značajnoj mjeri bili oslobođeni rada na nespornim potraživanjima. To bi direktno značilo da bi kapaciteti bili preusmjereni na rješavanje predmeta druge vrste, što je primarni interes građana, ali bi došlo i do značajnog povećanja naplate potraživanja komunalnih predmeta što bi se dalje direktno reflektovalo na likvidnost tih preduzeća i pružanje kvalitetnijih usluga građanima.
Uspostavljanje sistema izvršnog postupka koji bi uključivao izmjene ove vrste za rezultat bi imalo pravosudne institucije koje građanima omogućavaju bržu i kvalitetniju pravdu, komunalna preduzeća koja kroz povećanu naplatu svojih potraživanja resurse preusmjeravaju na povećanje kvalitete svoje usluge i u konačnici uređenije životno okruženje.
No, da bi se postigla potpuna efikasnost izvršnog postupka, neophodno je da se uključe izvršna vlast te sve nadležne institucije, jer sudovi i VSTV BiH, kao regulatorno pravosudno tijelo, nemaju ovlaštenja da samostalno provode zakonodavne reforme.