– Aleksandar Vučić će odugovlačiti odluku o uvođenju sankcija Rusiji, ali će na kraju biti prisiljen da ih uvede. U isto vrijeme pokušaće da nastavi politiku sjedenja na dvije stolice – jer imamo šest paketa EU sankcija protiv Rusije. To mnoštvo mjera pruža dovoljno mogućnosti da Beograd nešto izabere što na jednoj strani šalje signale ka Briselu, a na drugoj nema puno ili nema nikakav efekat na odnose sa Rusijom”, kazao je Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina.
– Vjerujem da će predsjednik Vučić odugovlačiti odluku što duže i to putem sporog formiranja nove vlade, ali da će na kraju biti prisiljen da uvede sankcije, kazao je Weber.
Na pitanje kakve bi posljedice Srbija mogla imati ukoliko ne uvede sankcije Rusiji, Weber odgovara:
– Uvjeren sam da će uvesti sankcije i u isto vrijeme pokušati da nastavi politiku sjedenja na dvije stolice – jer imamo šest paketa EU sankcija protiv Rusije. To mnoštvo mjera pruža dovoljno mogućnosti da Beograd nešto izabere što na jednoj strani šalje signale ka Briselu, a na drugoj nema puno, ili nikakav efekat na odnose sa Rusijom.
Tek kad bude veći pritisak Evropske unije na Srbiju i kad Srbija izgradi infrastrukturne pretpostavke da se oslobodi od energetske zavisnosti od Rusije, može doći do ozbiljnijeg pridruživanja Srbije EU sankcijama, odnosno do preokreta u odnosima sa Moskvom.
Njemački kancelar Olaf Scholz potvrdio je da je međusobno priznanje Srbije i Kosova uvjet za pristupanje Evropskoj uniji, a ne potpisivanje pravno-obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, kako je to do sada u EU bilo formulirano. Na pitanje veruje li da postoji iko relevantan u Srbiji ko bi potpisao priznanje kosovske nezavisnosti, Weber odgovara:
– Naravno. Ovdje nema ni proturječnosti niti novosti: Kad je etabliran politički dijalog, svima, prije svega Beogradu, jasno je stavljeno do znanja o čemu se tu radi – izjave poput one Merkelove da je vrijeme promjena granica na Balkanu prošlo, tj. da Srbija mora prihvatiti kao činjenicu nezavisnost Kosova, i kao uslov ulaska u EU, prvo politički, a onda nekad u procesu i pravno – činile su svojevrstan preduslov za ulazak u politički dijalog – a Beograd to 2012-13 i činilo. Da to pravno priznavanje realnosti nezavisnosti Kosova mora biti dio sveobuhvatnog, konačnog sporazuma bilo je jasno, istakao je Weber za Novu.rs.
Predsjednici Vučić i Thaci su od 2017.do 2020. u pregovorima o razmjeni teritorije pokušavali iskorištavati slabost, krize Zapada – a na kraju krajevu nisu uspjeli. Prirodno je da se cjelokupni pregovarački proces sad vraća na svoj početak, koliko je prirodno da Vučić i drugi akteri glume iznenađenje, kazao je Weber.