Naime, Christian Schmidt predložio je korištenje Bonskih ovlasti za uvođenje cenzusa od tri posto u FBiH. U skladu sa takvim odredbama, u onim kantonima gdje je etnička grupa manja od tri posto, predstavnici ove etničke grupe više se ne mogu slati u Dom naroda FBiH. Kada bi to zaista implementirao, visoki predstavnik bi prekoračio svoja ovlaštenja, zato što predloženo uvođenje cenzusa od tri posto uključuje izmjenu Ustava FBiH i srodnih ustavnih odredbi kojima se implementira organizaciona struktura Ustava Federacije, a koje ne diktira Dejtonski sporazum. Radi se o autonomnom ustavnom pravu Federacije, koje nije u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom.
“Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je ovlašten samo da kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma, ali nije ovlašten da se bavi autonomnim pravnim sistemima entiteta, odnosno njihovim ustavima, ukoliko nisu doneseni u primjeni Dejtonskog sporazuma”, pojašnjava Marko.
Kada je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine mijenjao Ustave RS-a i Federacije, učinio je to, suprotno Schmidtovim prijedlozima, kako bi implementirao odluku državnog Ustavnog suda.
“U to vrijeme se radilo o usklađivanju entitetskih ustava sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato je visoki predstavnik tada imao ovlaštenja za to”, dodaje Marko.
Zbog Aneksa 10, Schmidt bi morao uzeti u obzir i zahtjeve za izmjenom Dejtonskog ustava kako bi uopće mogao intervenisati u Ustav FBiH, a kako se navodi u presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima “Zornić” i “Pilav”, ali to nije uključeno u Schmidtove prijedloge. “Der Standard” piše da bi eventualni Schmidtov amandman mogli osporiti i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Evropski sud za ljudska prava.