Krenimo redom. Unutar izbornog sistema Bosne i Hercegovine postoje brojne diskriminatorske odluke, a tome svjedoče i brojne presude (“Zornić”, “Pilav”, “Sejdić i Finci”…). Ukoliko bi se otvorila ova “Pandorina kutija”, onda bi to impliciralo brojne druge izmjene, a za tim u ovom momentu nema političke volje.
Pored ovih diskriminatorskih odluka, brojni su i tehnički propusti u Izbornom zakonu, a tu, prije svega, mislimo na zloupotrebe biračkih odbora. Poziciji, koja je trenutno na vlasti, to je najbolji mehanizam da iskontroliše izborni proces te da uradi potrebne manipulacije kako bi obezbijedila što bolji izborni rezultat. Opozicija sramežljivo govori o ovim izmjenama te ni za to nemamo političku volju.
Izborni zakon ima ogroman problem i sa listama, koje na ovaj način favorizuju nosioce istih te na taj način ne odgovaraju svim demokratskim postulatima jer bi u idealnoj demokratiji svaki glas bio jednako tretiran.
Otkud u cijeloj ovoj priči Schmidt?
Dolaskom novog visokog predstavnika dobili smo snažnije uplitanje u meritorne političke procese, što je nužno moralo zatalasati atmosferu između političkih stranaka u BiH. Do ovog momenta, pozicija visokog predstavnikana ovaj način nije bila eksponirana jer po prvi put neko pokušava da riješi ključne probleme u državi, a svi dobro znamo da ova pozicija sa sobom nosi i “čarobni štapić”. Da Schmidt nije naivan u korištenju ovog “čarobnog štapića” najbolje svjedoči podatak da on intenzivno održava konsultacije s političarima, ali i civilnim sektorom. Iz pouzdanih izvora smo došli do podataka da Schmidt na tim sastancima zahtijeva da se iznesu konkretna rješenja kako bi se prevazišla ova politička kriza. Ne dozvoljava bilo koje oblike politizacija, već od svih aktera traže da argumentovano iznesu rješenja za koje smatra da će koristiti u ovoj situaciji. U razgovorima s predstavnicima civilnog društva apsolutno nije bilo spomena o političkim izmjenama Izbornog zakona, a to su one izmjene koje zahtijeva Čović da bi odblokirao državu.
Ovo su sljedeće izmjene koje su bile na stolu od strane predstavnika HDZ-a, ali i SNSD-a:
– Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu razmotrit će sva ova pitanja.
– Rasprava o formiranju vlasti obavit će se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima. Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje osam (8) delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominirati kandidata u roku od trideset (30) dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjit će se na pet (5). Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od dva delegata (2) nakon dodatnih trideset (30) dana.
– Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija pri raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko tri posto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH birat će delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.
(Neovisno o Paragrafu 2. ovog člana, ukoliko bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo jednog kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od tri posto ukupnog stanovništva tog istog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH, tom konstitutivnom narodu se neće dodijeliti mjesto iz tog kantona. Za svaki konstitutivni narod jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji su obuhvaćeni tim pragom. Ovaj delegat se bira u skladu sa članom 10.15 ovog zakona. Za svaki kanton, broj stanovnika za svaki konstitutivni narod i za grupu Ostali dijeli se brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je potrebno za raspodjelu (mjesta). Brojevi koji proizlaze iz ovih podjela predstavljaju kvocijent svakog konstitutivnog naroda i grupe Ostalih u svakom kantonu. Svi kvocijenti konstitutivnih naroda redaju se po veličini posebno, pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši kvocijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se dodjeljuju konstitutivnim narodima i Ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s članom 10.16. ovog zakona.)
– Deblokira se postupak imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao obnašati svoju dužnost. Odredit će se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudaca Ustavnog suda. Prema donesenoj odluci, ukoliko Predsjedništvo Federacije ne predloži suce u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.
– Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.
Funkcionalnost institucija FBiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenarij gdje jedna ili više stranaka blokiraju institucije. Zbog toga je neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Daytonskom mirovnom sporazumu, istovremeno osiguravajući da se te garancije ne mogu zloupotrijebiti za paraliziranje sistema, navedeno je u obrazloženju Nacrta mjera koje bi do 1. augusta trebale biti zvanično objavljene.
O ovim izmjenama Schmidt nikada nije javno govorio niti ih je spominjao na sastancima s političkim predstavnicima i predstavnicima civilnog društva. Zbog ovih odluka su održani protesti ispred OHR-a, iako iza ovih izmjena niko nije stao niti ih je neko službeno potvrdio. O ovim izmjenama se špekuliše odavno, ali u političkim kuloarima lokalnih političara (sve je počelo od Mostarskog sporazuma).
Ono što je danas Schmidt javno obznanio su sljedeće izmjene:
a) uključivanje državnih službenika, koji su podređeni kandidatu, u obavljanje poslova tokom radnog vremena radi promocije kandidata ili političkih subjekata;
b) korištenje prostorija javnih institucija i tijela za radnje predizborne kampanje, pri čemu korištenje istih prostorija nije garantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima;
c) korištenje sredstava komunikacije, informativnih usluga, uredske opreme javnih ustanova i tijela za izbornu kampanju;
d) korištenje prijevoznih sredstava u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženoj cijeni za kampanju. Ova odredba neće se primjenjivati na prijevoz pojedinaca koji su pod režimom posebne zaštite utvrđene zakonom koji je predviđen kao dio sigurnosnih mjera koje se primjenjuju na visoke dužnosnike koji podliježu službenoj zaštiti koju pružaju nadležna tijela tokom obavljanja službenih dužnosti ili kada postupaju po službenoj dužnosti;
e) prikupljanje potpisa ili izbornu kampanju koju provode osobe koje obnašaju izabrane dužnosti ili su državni službenici, tokom službenih radnji ili događaja koje organizira javna institucija ili tijelo.
Dakle, ovo su isključivo tehničke stvari koje direktno utječu na transparentnost izbornog procesa te daju CIK-u veće ovlasti.
Zbog blokade države Schmidt je javno obznanio da je dao rok političarima da se usaglase u vezi sa političkim izmjenama Izbornog zakona, jer se na ovaj način obesmišljava cjelokupni izborni proces zbog mehanizma da se ne formira Vlada FBiH ni četiri godine nakon izbora.
Protesti ispred OHR-a mogu biti kontraproduktivni za bošnjačke političke predstavnike jer se na ovaj način dovodi u pitanje legitimitet pozicije visokog predstavnika, a to je zapravo ono što želi Milorad Dodik.
Ono što je definitivno je činjenica da ukoliko Schmidt nastavi sa donošenjem tehničkih izmjena Izbornog zakona u pravcu poboljšavanja transparentnosti procesa i smanjivanja mogućnosti za malverzacije, onda možemo očekivati sve glasnije protivljenje nacionalnih stranaka koje skoro trideset godina vladaju na osnovu izbornog inžinjeringa.
Autor: A. P.