Izmjene Izbornog zakona BiH, koje je prošle sedmice nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, kojima su predviđene oštrije sankcije za zloupotrebu državnih resursa, stupile su danas na snagu, potvrđeno je “Nezavisnim” u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
“S obzirom na to da je zakon objavljen na veb-stranici OHR-a 27. 7. 2022. godine a da se u zakonu navodi da stupa na snagu osmog dana od objave na njihovoj veb-stranici ili u ‘Službenom glasniku BiH’, šta bude prije, to znači da je danas na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Samim stupanjem na snagu zakona, Centralna izborna komisija BiH će postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima, što je njena zakonska obaveza”, rekla je za “Nezavisne” Maksida Pirić, portparolka ove agencije.
Strožije kazne
Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH, izjavila je Srni da će od danas biti primjenjivane nove prekršajne kazne u puno višim iznosima. Ona je navela da će, prema ocjeni CIK-a, nametnute izmjene pomoći u tome da izbori budu više fer i manje kontaminirani jer su sankcije strožije.
“Dobili smo mehanizam za zaštitu integriteta izbora i to, po našem mišljenju, uliva veće povjerenje birača u izbore, tako da se nadamo da će to utjecati na veći odziv birača”, ocijenila je Hadžiabdić.
Prema njenim riječima, sada su u Izborni zakon ugrađeni mehanizmi koji mogu zaustaviti manipulacije i obezbijediti fer izbornu utakmicu.
“Sankcije su znatno pooštrene tako da se nadamo da će to doprinijeti odvraćanju od kršenja izbornih pravila, suzbijati kršenja i represivno djelovati i obuzdati sve što nije dozvoljeno.”
Ona je rekla da je Schmidt intervenisao u nekoliko poglavlja – četiri intervencije u poglavlju Jedan, gdje se nalaze definicije koje su najznačajnije za CIK, a tiču se govora mržnje.
“Dobili smo i definiciju zloupotrebe javnih resursa, koja do sada nije postojala”, istakla je Hadžiabdić.
Nova ovlaštenja CIK-a
Prema njenim riječima, intervenisano je i na poglavlju Dva, čime se pomaže efikasnost i onemogućava blokada kod imenovanja izborne administracije. Hadžiabdić je istakla da je najveći broj intervencija donesen u poglavlju Sedam i u poglavlju 19-A.
“Poglavlje Sedam se odnosi na izbornu kampanju i zapravo se ovim izmjenama i dopunama većina ovlaštenja vezuje za izbornu kampanju koja počinje 2. septembra.”
U vezi sa poglavljem koje se odnosi na izbornu kampanju, Hadžiabdić je rekla da je tu jako dobro razrađena zloupotreba javnih sredstava.
“Svaka novina jeste izazov za onog ko to implementira, a u ovom momentu to će biti CIK, koji sada ima ovlaštenja da vodi detaljne istrage, provodi i mnoštvo dokaza”, dodala je Hadžiabdić.
Prema njenim riječima, u poglavlju 19-9 je novina 19-A i da to poglavlje sadrži krivične odredbe i za izbornu administraciju i za političke subjekte.
Kazne do 30.000 KM
“Novina je da kod povreda koje čine članovi biračkih odbora. Može se kazniti politički subjekt uime kojeg je imenovan član biračkog odbora novčanom kaznom koja može ići i do 10.000 KM, a što se tiče sankcija za političke subjekte, one su ranije maksimalno iznosile 10.000 KM, a sada su 30.000 KM, pa se to isto odnosi ne samo na zloupotrebu sredstava, nego i druga kršenja koja politička stranka može počiniti u kampanji”, pojasnila je Hadžiabdić.
Prema njenim riječima, sada su precizirane povrede iz poglavlja Šest-sedam koje su bile uopćene u pogledu izricanja novčanih kazni koje se sada odnose i na dozvolu CIK-a da ukloni ime kandidata i poništi ovjeru političkog subjekta.
“One su prije bile uopćenog karaktera, a sada CIK ima široka ovlaštenja u pogledu izricanja sankcija za sve prekršaje koji su pobrojani u članu 19-9”, navela je Hadžiabdić.
Ona je dodala da će prekršajni postupci koje je CIK počeo prije stupanja na snagu izmjena Izbornog zakona biti okončani u skladu sa odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja prekršaja, odnosno na osnovu zakona i prekršajnih kazni i kaznenih odredaba koje su važile do danas.